BiH: što zakon dopušta na autoputu i koja vozila ne smiju na cestu

14:46, 23.05.2026.
Autoput A1 kod Zenice.

Autoput A1 kod Zenice, ilustracija. Foto: Szajci / Wikimedia Commons (CC BY-SA 4.0).

Autoput u Bosni i Hercegovini nije namijenjen samo brzom, nego i protočnom saobraćaju, pa Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH precizira koja vozila tamo uopće ne smiju voziti. Ključna granica nije klasična minimalna brzina za sve učesnike, nego tehnička sposobnost vozila da razvije više od 40 kilometara na sat.

Prema članu 116. ZOBS-a, autoputem se ne smiju kretati vozila koja prema svojim konstrukcionim karakteristikama ne mogu razviti brzinu veću od 40 km/h. To znači da su iz te kategorije isključeni mopedi i pojedini skuteri male kubikaže, traktori, radne mašine, kao i vozila s kvarom zbog kojeg ne mogu normalno razvijati brzinu. Zakon dodatno zabranjuje i kretanje pješaka, bicikala, zaprežnih vozila i stoke.

U praksi, pitanje se često veže uz vozila koja u drugim državama imaju niži prag za ulazak na autocestu. U nekim zemljama minimalna konstrukciona brzina postavljena je na 50 ili 60 km/h, pa na tamošnjim autoputevima ne mogu voziti moderni kvadricikli poput Citroëna Ami, Opela Rocksa ili Ligiera JS50, jer im je maksimalna brzina 45 km/h. U Bosni i Hercegovini je granica drugačije postavljena i iznosi 40 km/h.

Za vozače je važna i druga strana pravila: iako u BiH ne postoji jasno definisana minimalna dozvoljena brzina vožnje na autoputu, zakon traži da se ne ometa normalan tok saobraćaja pretjerano sporom vožnjom. Drugim riječima, sporost bez razloga može biti problem, posebno kada se vozi u traci predviđenoj za preticanje ili kada takva vožnja remeti druge učesnike u saobraćaju.

Maksimalna dozvoljena brzina na autoputevima u BiH iznosi 130 km/h, osim na dionicama gdje je drugačije označeno saobraćajnim znakovima. Upravo zbog te razlike između najviše dozvoljene brzine i vozila koja se kreću mnogo sporije, pravila o ulasku na autoput imaju sigurnosnu svrhu i odnose se na stvarne tehničke mogućnosti vozila, a ne samo na njegovu registraciju.

Zbog velikih razlika u brzini raste rizik od naleta, naročito noću, po kiši ili u gustoj gužvi, kada vozači imaju manje vremena za reakciju. Zato se na autoputu u BiH ne gleda samo da li je vozilo registrovano, nego i može li se kretati dovoljno brzo da ne ugrožava normalan tok saobraćaja.