Sjedište BMW Grupe u Münchenu, ilustracija za autoindustriju. Foto: BMW Group.
BMW Group i Sveučilište u Zagrebu nastavljaju zajedničko istraživanje u proizvodnji baterijskih ćelija. U fokusu je projekt Insight, koji treba razviti i primijeniti praktične modele umjetne inteligencije za optimizaciju proizvodnje baterijskih ćelija u BMW Grupi. Suradnja obuhvaća cijeli lanac vrijednosti baterijske ćelije, od proizvodnje elektroda do završnog testiranja i internog izravnog recikliranja.
Projekt se provodi u Battery Cell Competence Centreu (BCCC) u Münchenu, gdje BMW razvija baterijske ćelije za buduće generacije visokonaponskih baterija. Kako navodi BMW, u tom se procesu provodi velik broj testnih serija, što zahtijeva puno vremena i materijala te veže proizvodnu opremu i laboratorijske kapacitete. Upravo tu ulazi Insight: njegova AI mreža koristi postojeće testne podatke i podatke u stvarnom vremenu iz tekuće proizvodnje kako bi točno predvidjela procesne parametre i podatke o performansama baterijskih ćelija.
BMW navodi da bi se tako trajanje i broj testnih serija mogli znatno smanjiti, uz očuvanje ili poboljšanje kvalitete. Novi AI sustavi, prema priopćenju, smanjuju potrebu za materijalom i vremenom u pojedinim procesnim koracima za više od 50 posto. Modeli predviđanja ne služe samo za manje testiranja nego i za potporu završnom odobrenju baterijskih ćelija. Nakon početnog punjenja na kraju proizvodnje, ćelije moraju određeno vrijeme stajati na točno propisanim temperaturama prije ugradnje u baterijsko kućište, a BMW navodi da AI sustavi mogu prethodno obaviti punu analizu ćelija i potencijalno ukloniti taj korak u budućnosti.
Suradnja je pokrenuta 2024., a BMW i Sveučilište u Zagrebu od tada razvijaju zajednička rješenja za poboljšanje proizvodnje baterijskih ćelija uz pomoć umjetne inteligencije. Doktorski kandidati i studenti sa Sveučilišta u Zagrebu prikupljaju i strukturiraju dostupne proizvodne podatke te na temelju njih stvaraju AI modele koji prepoznaju određene obrasce. Ti modeli potom daju predviđanja koja dodatno optimiziraju proizvodne performanse, kvalitetu i troškove. Christian Siedelhofer, voditelj razvoja tehnologije litij-ionskih baterijskih ćelija u BMW Grupi, kaže da rade na skaliranju novih modela iz prototipnog okruženja, a jedna od opcija je i da ih omoguće proizvođačima ćelija. BMW dodaje da se razmatra i koliko su ti modeli prikladni za dodatne primjene unutar njihove proizvodne mreže.
Sveučilište u Zagrebu u projekt unosi stručnost iz strojarstva, elektrotehnike i računarstva. BMW navodi da razmjena znanja koristi objema stranama: sveučilište dobiva pristup najnovijim istraživačkim spoznajama, dok doktorandi i studenti imaju priliku primijeniti teorijsko znanje u praksi. Stefan Kerscher, voditelj razvoja tehnologije baterijskih ćelija u BMW Grupi, ističe i razvoj mladih talenata te kaže da zajednički projekt potiče interes doktoranada i studenata za umjetnu inteligenciju i baterijske ćelije te za rad u njihovim centrima kompetencija za baterijske ćelije.
BMW svoju stručnost u baterijskim ćelijama okuplja u centrima kompetencija u Münchenu, Parsdorfu i Salchingu. U Münchenu je BCCC, u kojem se provode istraživanje i razvoj baterijskih ćelija budućnosti. Najbolji koncept iz tog centra proizvodit će se u gotovo serijskim uvjetima u Cell Manufacturing Competence Centreu (CMCC) u Parsdorfu. Tvrtka dodatno navodi da je u Salchingu, u Donjoj Bavarskoj, zajedno s Encoryjem pokrenula Cell Recycling Competence Centre (CRCC) za provedbu koncepta izravnog recikliranja, pri čemu je intelektualno vlasništvo nad metodom recikliranja u vlasništvu BMW Grupe.