Tijekom 2025. godine na cestama u Bosni i Hercegovini zabilježene su 42.762 prometne nesreće, a podaci pokazuju da je svaki dan prosječno evidentirano 117 sudara. Od ukupnog broja, 8.124 nesreće bile su s poginulim i ozlijeđenim osobama, dok je 34.638 završilo materijalnom štetom.
Uz te brojke, prometni stručnjaci upozoravaju da se sigurnost na cestama ne može poboljšati samo strožim kaznama ili pojedinačnim zakonskim izmjenama. Kao nužne korake ističu širu reformu sustava sigurnosti prometa, kvalitetniju edukaciju vozača i jači nadzor na cestama.
Profesor s Univerziteta u Sarajevu Drago Ezgeta ocjenjuje da je postojeći sustav potrebno temeljito reformirati i uskladiti s europskim standardima. Posebno naglašava potrebu za novim kanalima edukacije postojećih vozača, kako bi se unaprijedila znanja i vještine, ali i bolje razumjeli rizici u prometu te nove funkcionalnosti vozila.
Ezgeta i profesorica Ivana Lasić iz Srednje prometne škole u Mostaru slažu se da problem nije samo u zakonima nego i u njihovoj provedbi na terenu. Lasić pritom navodi da treba pooštriti kazne za najteže prometne prekršaje, uključujući vožnju pod utjecajem alkohola, prekoračenje brzine i korištenje mobitela tijekom vožnje, ali i više ulagati u preventivne edukacije, kampanje te modernizaciju prometne infrastrukture.
Kad je riječ o mladim vozačima, Ezgeta smatra da je potrebno poboljšati pristup obuci kandidata i proširiti program edukacije. Prema statistikama na koje se poziva, upravo mladi vozači češće sudjeluju u prometnim nesrećama zbog manjka iskustva, a dodatni rizik nose noćna vožnja, neprilagođena brzina i korištenje mobitela tijekom vožnje.
Lasić kao jedno od mogućih rješenja navodi uvođenje probnih vozačkih dozvola, kakve postoje u pojedinim državama Europske unije. Po njezinu mišljenju, primjeri iz Njemačke, Austrije i Francuske pokazuju da kombinacija probne dozvole, edukacije i strožeg nadzora može smanjiti broj nesreća među mladim vozačima.
Ezgeta upozorava i na potrebu uvođenja cjelovitog sustava nadzora zdravstvenog stanja vozača svih kategorija. Smatra da bi zakon trebao definirati odgovornost zdravstvenih institucija da nadležnima i vozačima dostavljaju obavijesti o dijagnozama koje utječu na sposobnost upravljanja vozilom, kao i odgovornost vozača koji zbog promjene zdravstvenog stanja više ne smiju upravljati motornim vozilom.
Sugovornici upozoravaju i na to da je obijesna vožnja u BiH još uvijek tretirana kao prekršaj, dok je u Europskoj uniji kazneno djelo. Lasić pritom posebno izdvaja korištenje mobitela tijekom vožnje kao jedan od glavnih uzroka distrakcije i ozbiljan sigurnosni problem na cestama. Zaključak je isti: za dugoročno smanjenje broja nesreća potreban je drukčiji pristup kroz edukaciju, prevenciju, učinkovitiji nadzor i modernizaciju prometnog sustava.
Vezane vijesti
