Znanstvenici snimili dosad neviđene detalje na površini Sunca

Znanstvenici su uz pomoć najmoćnijeg solarnog teleskopa na svijetu zabilježili do sada neviđene detalje na površini Sunca. Riječ je o snimcima na kojima su uočene sićušne vrtložne strukture, a njihov prosječni razmak iznosi oko 50 do 65 kilometara. Prema objavi koju prenosi EarthSky, ti bi vrtlozi mogli imati važnu ulogu u zagrijavanju Sunčeve atmosfere i u procesima koji pokreću njegovu snažnu aktivnost.

Zapažanja su napravljena pomoću Daniel K. Inouye Solar Telescopea na Havajima, koji je snimio izuzetno detaljne prikaze Sunčeve fotosfere. Na njima su istraživači prepoznali sitne vrtložne strukture koje odgovaraju fenomenu poznatom kao Kelvin-Helmholtzova nestabilnost. Taj proces nastaje kada se dva sloja plazme kreću različitim brzinama, pa se na njihovoj granici stvaraju valovi koji se mogu razviti u karakteristične vrtloge.

Sličan fenomen može se pojaviti i na Zemlji, gdje se može uočiti u atmosferi, oblacima, vodi i morima kada se različiti slojevi fluida kreću različitim brzinama. Na Suncu se, međutim, sve odvija u drukčijim uvjetima, pri ekstremnim temperaturama i uz snažna magnetna polja. Upravo zbog toga istraživače posebno impresionira veličina uočenih struktura, ali i mogućnost da ih se registrira s udaljenosti od oko 150 milijuna kilometara od Zemlje.

Otkriće je važno i zato što vrtlozi mogu biti dio procesa koji utječu na ponašanje Sunčeva magnetnog polja. Sunce ima vrlo složeno magnetno polje koje se stalno mijenja, a kada se magnetne strukture uvijaju, pomiču i međusobno povezuju, u njima se može akumulirati velika količina energije. Takva akumulirana magnetna energija može se osloboditi kroz solarne baklje, mlazove i izbačaje koronalne mase, a ti događaji dio su svemirskog vremena i mogu utjecati na tehnologiju na Zemlji, uključujući satelite, GPS, komunikacijske sustave i elektroenergetske mreže.

Istraživači navode i da bi uočeni vrtlozi mogli imati ulogu u prijenosu energije kroz Sunčevu atmosferu. Kelvin-Helmholtzova nestabilnost može dovesti do miješanja različitih slojeva plazme i utjecati na širenje magnetnih polja, pa bi taj proces mogao biti jedan od čimbenika koji doprinose zagrijavanju vanjskih slojeva Sunčeve atmosfere. Jedna od najvećih nepoznanica solarne fizike i dalje je pitanje zašto je Sunčeva korona mnogo toplija od površine Sunca.

Nova promatranja ne nude konačan odgovor, ali daju novi trag koji bi mogao pomoći u razumijevanju tog pitanja. Za sada ostaje otvoreno koliko točno energije ti vrtlozi mogu prenijeti i kakvu ulogu imaju u ukupnoj aktivnosti Sunca, pa će buduća promatranja i računalne simulacije biti ključni za daljnje proučavanje ovog procesa.