Foto: Klix SciTech
Najveći udio smrtnosti od karcinoma povezanih sa zračenjem, prema novoj studiji objavljenoj u časopisu JAMA Internal Medicine, nalazi se među stjuardesama, odnosno kabinskim osobljem. Drugo mjesto na toj listi zauzimaju piloti, a istraživači su analizirali podatke za više od 500 zanimanja. Time je, kako navode autori, pažnja ponovno usmjerena na profesionalnu izloženost u avijaciji, a ne na poslove koji se obično povezuju s medicinskom ili nuklearnom infrastrukturom.
Glavni razlog je kosmičko zračenje kojem je letačko osoblje izloženo tijekom leta. Zemljina atmosfera na tlu djeluje kao štit koji apsorbira i raspršuje visokoenergetske čestice iz svemira, ali taj zaštitni učinak slabi s porastom nadmorske visine. Izloženost se dodatno gomila s brojem sati provedenih u zraku i geografskom širinom, pri čemu je zaštita atmosfere slabija na polovima nego na ekvatoru. Tim naučnika predvođen hirurgom i istraživačem Vishalom Patelom s Medicinskog fakulteta Harvard naveo je da članovi posade aviona primaju najveću prosječnu godišnju efektivnu dozu jonizujućeg zračenja od bilo koje profesije u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema navodima istraživača, piloti i stjuardese godišnje akumuliraju tri do šest milisiverta kosmičkog zračenja, što je znatno više od 0,4 milisiverta koliko primi putnik koji godišnje obavi deset letova s kraja na kraj SAD-a. Istraživački tim je analizirao podatke američkog Nacionalnog sistema vitalne statistike, uključivši potvrde o smrti za 12,7 milijuna ljudi koji su preminuli između 2020. i 2024. godine, a radili su u ukupno 503 zanimanja. Unutar tog skupa slučajeve karcinoma podijelili su na one koji su potencijalno povezani sa zračenjem iz okoliša i na one koji nisu povezani sa zračenjem.
Rezultati su pokazali da stjuardese i piloti imaju najviše i druge najviše stope smrtnosti od karcinoma povezanih sa zračenjem, ispred tehnologa nuklearne medicine i radiologa. Ukupno gledano, stjuardese su imale 50 posto veću vjerovatnoću da obole od ove vrste karcinoma u odnosu na ostale grupe zanimanja, dok su piloti imali 36 posto veći rizik. Kada su u pitanju karcinomi koji nisu povezani sa zračenjem, stope za letačko osoblje bile su u prosjeku ostalih zanimanja.
Epidemiolozi Catherine M. Olsen s Univerziteta Queensland i Ken Karipidis iz Australske agencije za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost ocijenili su da ova specifičnost potkrepljuje hipotezu da je upravo profesionalna izloženost zračenju, a ne stil života ili socioekonomski faktori, uzrok povišenog rizika. Istaknuli su i da rizici za letačko osoblje mogu uključivati UV zračenje kroz prozore kabine te poremećaje cirkadijalnog ritma zbog čestog noćnog i smjenskog rada.
Američka Savezna uprava za avijaciju (FAA), iako formalno priznaje da je letačko osoblje profesionalno izloženo jonizujućem zračenju, još uvijek ne propisuje savezna ograničenja doza niti obaveze praćenja, za razliku od drugih radnika izloženih zračenju ili letačkog osoblja u pojedinim drugim zemljama. Autori studije zaključili su da bi ove spoznaje morale potaknuti uvođenje bolje zdravstvene zaštite za radnike u avijaciji, uključujući redovne godišnje preglede kože, preglede dojki za žene i praćenje akumuliranih godina rada, piše portal Science Alert.