Newton i 2060. godina: kako je izračunao mogući kraj jednog doba

Isaac Newton, čovjek koji je formulirao zakone gibanja i univerzalne gravitacije, u 17. stoljeću je na papiru računao kada bi mogao doći kraj svijeta kakav poznajemo. Došao je do 2060. godine, a Stephen Snobelen, direktor Kanadskog Newtonovog projekta, kaže da je riječ o jednostavnoj aritmetici.

Da bi se taj račun razumio, važno je znati kako je Newton gledao na Bibliju. Snobelen navodi da je Newton vjerovao u Boga i u to da je Biblija Božja objava, a smatrao je i da Bog nije vezan vremenom kao ljudi. Zbog toga je proročke knjige u Bibliji tumačio kao, kako je zapisao, historije budućih događaja. Problem je bio u simboličkom jeziku tih proročanstava, pa ih je Newton pokušavao prevesti u konkretne podatke, izvlačeći vremenska razdoblja i zatim ih zbrajajući.

Snobelen ističe da su Newtonovi izračuni bili jednostavna aritmetika koju bi moglo izvesti i dijete, oslonjena na različita vremenska razdoblja. Čovjek koji je razvio matematički aparat za opisivanje gibanja nebeskih tijela, za pitanje kraja svijeta koristio je obično zbrajanje. Datum do kojeg je došao bila je 2060. godina, no taj se podatak, kako se upozorava, često pogrešno prenosi.

Newton, međutim, nije predviđao uništenje svijeta. Prema Snobelenovu tumačenju, 2060. godina za Newtona bi više predstavljala novi početak, odnosno kraj jednog starog doba i početak nove ere. Snobelen navodi i da je Newton očekivao da će Krist uspostaviti tisućugodišnje kraljevstvo na Zemlji, uz upozorenje da će prije toga biti ratova i katastrofa. Ono što je, prema Snobelenu, slijedilo nakon toga bilo je razdoblje mira, a Newton se pritom pozivao na proroka Miheja.

Posebno je zanimljivo to što se time bavio čovjek koji se smatra utemeljiteljem suvremene fizike. U njegovo vrijeme, međutim, ta podjela nije postojala. Newton je ostavio velik broj rukopisa o teologiji, alkemiji i tumačenju proročanstava, veći po opsegu od onoga što je napisao o fizici. Ti spisi dugo nisu bili objavljeni, a dio je javnosti postao dostupan tek u 20. stoljeću.

Sam Newton taj je izračun držao za sebe i nije ga objavio. Snobelen navodi i da ga nije zapisao da bi najavio kraj, nego da bi obeshrabrio one koji su u njegovo vrijeme stalno predviđali skori smak svijeta. Postavljanjem datuma daleko u budućnost želio je pokazati da takva predviđanja nemaju osnove. Do 2060. godine ostalo je trideset četiri godine.