Šta nauka kaže o mitu o lijevoj i desnoj strani mozga

Često se govori o „lijevom” i „desnom” mozgu kao da dvije hemisfere imaju strogo odvojene uloge i određuju nečiju ličnost. Međutim, nauka pokazuje da obje hemisfere rade zajedno i da ne postoji jasna dominantna strana koja bi sama određivala da li je neko logičan, kreativan ili intuitivan.

Mozak je izuzetno složen organ koji upravlja mišljenjem, čulnom percepcijom i kretanjem. Teži oko 1,3 kilograma i sadrži približno 100 milijardi neurona, koji pomoću električnih i hemijskih signala prenose informacije kroz centralni nervni sistem. Veliki mozak čini najveći dio mozga, podijeljen je na lijevu i desnu hemisferu i obuhvata frontalni, temporalni, parijetalni i okcipitalni režanj. Mali mozak je važan za koordinaciju pokreta i ravnotežu, međumozak sudjeluje u regulaciji hormona, a moždano stablo kontroliše osnovne automatske funkcije poput disanja i pokreta očiju.

Jedna od ključnih razlika između hemisfera jeste to što svaka kontroliše suprotnu stranu tijela: lijeva hemisfera upravlja desnom stranom, a desna lijevom. Kod većine ljudi lijeva hemisfera ima važniju ulogu u obradi jezika, dok su kod nekih osoba, naprimjer ljevaka, te funkcije raspoređene drugačije ili ravnomjernije između obje strane. Dvije hemisfere povezane su korpus kalozumom, snopom živčanih vlakana koji omogućava stalnu komunikaciju i koordinaciju.

Popularna podjela na „lijevomozgane” i „desnomozgane” osobe pojavila se 1960-ih godina nakon istraživanja neurobiologa Rogera W. Sperryja o specijalizaciji moždanih hemisfera. Ta ideja kasnije je pojednostavljena u tvrdnju da jedna strana mozga određuje ličnost i stil razmišljanja. Prema toj zastarjeloj podjeli, „lijevomozgani” ljudi navodno su analitični, logični, orijentisani na činjenice i detalje, skloni numeričkom razmišljanju i više usmjereni na verbalno izražavanje, dok su „desnomozgani” navodno kreativni, intuitivni, usmjereni na širu sliku i skloniji vizuelizaciji.

Savremena istraživanja ne podržavaju takvu podjelu. Studija iz 2013. godine, koja je analizirala više od 1.000 mozgova pomoću MRI tehnologije, pokazala je da ljudi koriste obje hemisfere bez jasne dominacije jedne strane. Ipak, određeni zadaci mogu aktivirati specifičnije regije mozga. Desna hemisfera ima važnu ulogu u prostornoj orijentaciji tijekom složenih zadataka, razumijevanju brojeva koji uključuju nulu i neverbalnoj obradi numeričkih informacija. Lijeva hemisfera ključna je za obradu jezika, ali za potpuno razumijevanje govora i značenja uvijek sudjeluju obje strane mozga.

Neka istraživanja također pokazuju da desna hemisfera ima važnu ulogu u razumijevanju konteksta, metafora, ironije i prenesenih značenja u jeziku, kao i izraženiju ulogu u obradi emocionalnih reakcija, iako u tome sudjeluje više moždanih područja. Kod nekih ljudi obrada jezika više je smještena u lijevoj hemisferi, kod drugih u desnoj, dok je kod dijela populacije raspoređena ravnomjerno između obje strane. Istraživanje iz 2021. pokazalo je i da ljevaci češće imaju drugačije obrasce moždane organizacije, što potvrđuje da funkcioniranje mozga nije jednako kod svih ljudi, ali ne i da postoji jednostavna podjela na „lijevi” i „desni” mozak.