Na zidu majanskog nalazišta otkrivena formula i ime učenjaka: tko je bio Sak Tahn Waax?

Matematički zapis urezan na zid u majanskom nalazištu Xultun u Gvatemali otkrio je, prema istraživačima, i ime konkretnog majanskog matematičara i astronoma. Riječ je o Sak Tahn Waaxu, čije ime znači „Lisac bijelih grudi”, a autori studije sugeriraju da ga treba svrstati uz najveća imena povijesti matematike, poput Arhimeda, Ptolomeja i al-Havarizmija.

Studija je objavljena 14. srpnja u časopisu Antiquity, a arheologinja Heather Hurst sa koledža Skidmore u državi New York i njezini kolege analizirali su matematički tekst iz prostorije u Xultunu koja je prvi put iskopana 2011. godine. Zidovi te prostorije oslikani su ljudskim figurama i hijeroglifskim tekstovima, među kojima su i proračuni temeljeni na astronomskim kalendarima koje su Maje koristile za određivanje datuma važnih događaja, poput ustoličenja kraljeva. Istraživači smatraju da je prostorija sredinom osmog stoljeća služila kao radionica pisara koji su izrađivali kodekse.

U središtu istraživanja nalazi se skupina od jedanaest hijeroglifa u obliku slova L, visoka svega desetak centimetara, poznata kao Tekst 19. Prvih devet hijeroglifa kodira majanski kalendar i astronomske cikluse, a formula pokazuje kako se ciklus od 2.920 dana može podijeliti na kalendarske jedinice koje su Maje koristile. Taj je ciklus bio važan jer je povezivao ključne astronomske ritmove: odgovara petostrukom ciklusu Venere, od po 584 dana, i osam solarnih godina od po 365 dana.

Proračuni iz Teksta 19 isti broj dovode u vezu i s „mjesecima” od 20 dana, svetim kalendarom od 260 dana, godinom od 360 dana i marsovskom godinom od 780 dana. Hurst kaže da zapis izražava odnose među kalendarskim sustavima na razigran način kakav dosad nije viđen u majanskim tekstovima. „Mislim da je to bilo matematičko razmetanje. Netko je govorio: imam nevjerojatan obrazac, toliko dobar da mora biti zapisan”, rekla je istraživačica.

Dešifriranje je, navodi se, otežavalo to što su datumi zapisani skraćeno, jer pisar navodi prvu polovinu notacije, dok se druga podrazumijeva. Identitet matematičara-astronoma koji su stajali iza takvih proračuna do sada je bio nepoznat, a Hurst i kolege su u pretposljednjem hijeroglifu Teksta 19 pronašli frazu koja znači „tako kaže”, iza koje u posljednjem hijeroglifu stoji ime Sak Tahn Waax. Autori zaključuju da je pisar preuzimao ili odavao zasluge za proračun, a po izostanku prefiksa vidi se i da je riječ o muškom imenu.

Antropolog Gerardo Aldana sa Sveučilišta Kalifornije u Santa Barbari ocjenjuje da je to što je pisar imenovan značajno jer sugerira da su matematičari u majanskom društvu uživali priznanje kakvo su imali i umjetnici. Aldana ističe i da su matematičke sposobnosti pokazane u Xultunu i u majanskim rukopisima poput Drezdenskog kodeksa impresivne u usporedbi s matematikom civilizacija toga vremena. Maje su vladale pozicijskim zapisom brojeva, naprednim aritmetičkim operacijama, algebarskim odnosima, negativnim brojevima i multiplikativnim faktorima, ali nema dokaza da su ikada napravile iskorak prema geometriji, kojom bi, primjerice, pomračenja mogle predviđati znatno preciznije.

Aldana smatra da je razlog izolacija: Grci su geometriju preuzeli od Egipćana, islamski svijet i Indija matematiku od Grka, a Europa od islamskog svijeta, dok je Mezoamerika u to vrijeme bila odsječena od ostatka svijeta, pa se znanje razvijalo u jednoj kulturi, bez razmjene ideja koja je drugdje mijenjala smjer znanosti.