Znanost

Kineska sonda prvi put snimila Kamo’oalewu izbliza, kvazisatelit koji uz Zemlju putuje već oko stotinu godina

Kineska letjelica Tianwen-2 prošlog je mjeseca prišla Kamo'oalewi na dvadeset kilometara i poslala prve snimke izbliza. Riječ je o kvazisatelitu koji uz Zemlju putuje oko stotinu godina i za koji se smatra da bi mogao biti komad Mjeseca.

Objavljeno: 07:41, 9.08.2026.
Kineska sonda prvi put snimila Kamo'oalewu izbliza, kvazisatelit koji uz Zemlju putuje već oko stotinu godina

Foto: N1 BiH Nauka

Uz Zemlju već otprilike stotinu godina kruži Kamo'oalewa, kamen širok između dvadeset i sto metara koji se kreće gotovo istom putanjom kao i naša planeta. Kineska letjelica Tianwen-2 prišla mu je prošlog mjeseca na svega dvadeset kilometara i poslala prve snimke izbliza. Riječ je o objektu koji se često pogrešno opisuje kao drugi Mjesec, iako to nije: Kamo'oalewa kruži oko Sunca, a ne oko Zemlje, zbog čega spada u skupinu kvazisatelita.

Otkriven je u travnju 2016. pomoću sustava teleskopa Pan-STARRS na Havajima, koji je napravljen za praćenje asteroida blizu Zemlje. Njegovo ime na havajskom otprilike znači nebesko tijelo koje se njiše, što odgovara njegovoj neobičnoj putanji. Tijekom godine mu se udaljenost od Zemlje mijenja, pa se u jednom dijelu godine približi, a u drugom udalji. Nikad nije bliže od oko četrdeset puta veće udaljenosti nego što je Mjesec, a ponekad je i stotinu puta dalje.

Njegovo porijeklo dugo je bilo nepoznato, a kasnije ga je Ben Sharkey s University of Arizona pokušao razjasniti usporedbom svjetlosti koju kamen odbija. Utvrđeno je da je sastavljen od uobičajenih silikata, ali da mu se infracrveni potpis razlikuje od svih poznatih asteroida. Kada je to usporedio s uzorcima donesenima s Mjeseca u misiji Apollo 14, podudaranje je postalo jasno. Zaključak je da Kamo'oalewa vjerojatno nije asteroid nego komad Mjeseca koji se odlomio nakon snažnog udara, negdje između milijun i deset milijuna godina unatrag.

Kasnija istraživanja povezala su ga s kraterom Giordano Bruno na drugoj strani Mjeseca, širokim dvadeset i dva kilometra. Upravo zato je kineska svemirska agencija 2025. poslala letjelicu Tianwen-2 s ciljem da stigne do tog kamena i uzme uzorak. Putovanje je trajalo trinaest mjeseci, a letjelica je prešla oko milijardu kilometara prije nego što mu je prošlog mjeseca prišla na dvadeset kilometara i poslala prve fotografije izbliza. Ako uspije uzeti i vratiti uzorak na Zemlju, to bi bio prvi slučaj da se u laboratoriju nađe komad Mjeseca koji nije donesen s njegove površine nego je uhvaćen u svemiru.

Kamo'oalewa je, prema navedenim procjenama, u blizini Zemlje tek stotinjak godina, što znači da je stigao negdje početkom 20. stoljeća. Očekuje se da će ondje ostati još otprilike tristo godina, nakon čega će izmaći Zemljinoj gravitaciji i otići dalje u svemir. Zemlja ima još nekoliko takvih pratilaca, njih pet do sedam, ali su ostali na nestabilnijim putanjama. Kamo'oalewa je najstabilniji od svih, pa je zato odabran za misiju. Golim okom nije vidljiv, a za promatranje je potreban jedan od najvećih teleskopa na svijetu, i to samo u nekoliko tjedana u travnju, kada je dovoljno osvijetljen.

AI