Europa Clipper i JUICE trebaju proučavati Europu, ali nova studija upozorava na brzinu smrzavanja podzemne vode

Na ledenom mjesecu Europa, koji kruži oko Jupitera, znanstvenici već godinama računaju na mogućnost da ispod zaleđene kore postoji globalni okean. Na temelju podataka iz misija Voyager i Galileo, procjenjuje se da taj okean sadrži više od dvostruko veće količine vode nego svi okeani na Zemlji zajedno, a planirana misija Europa Clipper trebala bi tijekom 49 bliskih prolazaka tražiti velike vodene perjanice ili tople džepove na površini koje bi mogla napajati ta skrivena voda.

Međutim, nova studija sugeriše da bi voda koju Europa Clipper eventualno otkrije u plitkim slojevima mogla biti mnogo slabiji pokazatelj onoga što se događa u dubokom okeanu nego što se ranije pretpostavljalo. Istraživanje koje je predvodio planetarni znanstvenik Lujendra Ojha s Univerziteta Rutgers pokazuje da ledena kora mjeseca djeluje kao snažnija prepreka nego što su to sugerisali raniji modeli, jer se voda koja pokušava da se probije prema površini brzo hladi i smrzava pukotine.

U simulacijama koje su modelirale kretanje vode kroz pukotine u ledu, tim je procijenio da bi se tečnost iz okeana kretala turbulentno, uz brzo gubljenje toplote. Ojha je u saopćenju naveo da su htjeli testirati pretpostavku po kojoj voda iz duboke unutrašnjosti može doći do površine bez smrzavanja usput, a njihovi rezultati, kako kaže, upravo to dovode u pitanje. Umjesto stabilnog toka, voda se, prema opisu tima, kovitla uz ledene zidove pukotina i brzo se hladi.

Kako se voda hladi, ona može ostati tečna ispod standardne tačke smrzavanja u procesu superhlađenja. Studija navodi da to pokreće stvaranje sitnih, kašastih kristala leda poznatih kao frazilni led, koji se zatim brzo nakupljaju i začepljuju prolaz. Univerzitet navodi i da bi, da bi se spriječilo potpuno zamrzavanje, šire pukotine morale biti nerealno duge ili bi morale postojati u vrlo velikom broju.

Ova otkrića mogla bi promijeniti način na koji se tumače budući podaci misije Europa Clipper, koja bi trebala stići do Jupitera u aprilu 2030. godine, kao i podaci evropske misije Jupiter Icy Moons Explorer, poznate kao JUICE. JUICE bi trebala stići u julu 2031. godine i proučavati Jupiter zajedno s tri njegova mjeseca za koja se smatra da imaju okeane: Europom, Ganimedom i Kalistom.

Ako te letjelice otkriju plitke bazene tečne vode ili slične površinske strukture, studija sugeriše da bi oni vjerovatnije mogli nastati lokaliziranim topljenjem unutar same ledene kore, a ne direktnim prodorom vode iz dubokog okeana prema površini. Ojha je zaključio da to može pomoći budućim misijama da protumače ono što pronađu i bolje razumiju gdje treba tražiti znakove nastanjivosti.