Foto: Wikimedia Commons
SpaceX je, prema navodima, podnio povjerljivu dokumentaciju za inicijalnu javnu ponudu u kojoj bi prikupio 75 milijardi dolara uz valuaciju od 1,75 bilijuna dolara, a Elon Musk već gura ideju koja bi trebala pomoći objasniti zašto bi investitori uopće prihvatili takvu cijenu: podatkovne centre u orbiti. Upravo je ta tema bila u središtu najnovije epizode TechCrunchova podcasta Equity, u kojoj su voditelji raspravljali o Muskovu viđenju računalne infrastrukture u svemiru i o tome koliko je taj plan tehnički, ali i tržišno, izvediv.
Prema TechCrunchu, prvi StrictlyVC u 2026. godini stiže u San Francisco 30. travnja, a ulaznica je ograničen broj. No glavna vijest vezana uz ovu raspravu ipak je SpaceX i njegova moguća budućnost nakon izlaska na burzu. Uz povjerljivu IPO dokumentaciju i cilj prikupljanja 75 milijardi dolara, Musk prema navodima želi uvjeriti tržište da orbitalni podatkovni centri neće biti tek sporedna ideja, nego važan dio budućeg poslovanja SpaceX-a.
To, međutim, neće biti jednostavno ostvariti. Za takvu infrastrukturu bit će potrebna ozbiljna tehnološka dorada i golema kapitalna ulaganja, a rasprava u Equityju otvorila je i pitanja fizike, orbitalne mehanike i praktične održivosti takvih centara u svemiru. Ipak, Sean je u razgovoru podsjetio da je možda jednako velik, ako ne i veći problem na Zemlji. Kako je naglasio, s obzirom na sve izraženiji otpor izgradnji podatkovnih centara diljem SAD-a, ljudi poput Muska i Jeffa Bezosa možda razmišljaju ovako: inženjerski izazov možda je manji od društvenog izazova ovdje na Zemlji.
U objavi i razgovoru naglašeno je da orbitalni podatkovni centri nisu izolirana, ekscentrična ideja, nego dio šireg trenda koji se ubrzano oblikuje tijekom posljednjih pola godine do godinu dana. Sean je rekao da se vidi više različitih primjera tog smjera i da je riječ o trendu koji se tek zahuktava. U tom kontekstu Musk, prema njegovoj ocjeni, možda čak i kasni na val interesa koji je već krenuo. Ipak, upravo SpaceX mogao bi postati jedan od ključnih igrača koji će taj smjer pogurati dalje.
Kirsten je u raspravi napomenula da postoji i dobra priča o toj temi koju će povezati u bilješkama epizode, uz dodatak da je jedan od njihovih novijih novinara, Tim Fernholz, napravio odličan tekst o fizici i ograničenjima takvog pristupa. Time je dodatno naglašeno da se ovdje ne radi o jednostavnom produljenju današnjih podatkovnih centara u novu sredinu, nego o projektu koji otvara cijeli niz novih pitanja: od temperature i održavanja do uvjeta u orbiti i mogućnosti da takav sustav uopće bude stabilan i isplativ.
Sean je pritom istaknuo da je riječ o iznimno zanimljivom inženjerskom izazovu, ali i o jednako zanimljivom fizikalnom i orbitalno-mehaničkom problemu. Međutim, dodao je i da je gotovo sigurno da će ga mnoge tvrtke i pojedinci pokušati ostvariti. U tom je smislu spomenuo i SpaceX, uz napomenu da bi se ta ideja mogla razvijati kao varijacija onoga na čemu tvrtka već radi sa svojom Starlink mrežom. Drugim riječima, orbitalni podatkovni centri ne bi došli niotkuda, nego bi se naslonili na postojeći svemirski i satelitski ekosustav koji SpaceX već gradi.
Konkurencija također ne miruje. U razgovoru je spomenuto da i Jeff Bezos ima ambicije u tom prostoru, kao i projekti povezani s Amazonovom Leo mrežom i Blue Originom, koji vlastitu satelitsku mrežu planira pokrenuti u sljedećim godinama. Time se otvara nova faza tržišnog nadmetanja, slično dosadašnjem natjecanju oko satelitskih komunikacija, ali s još većim ulozima i znatno zahtjevnijim tehničkim izazovima. U toj utakmici nije riječ samo o tome tko će lansirati više satelita, nego tko će prvi pronaći održiv model za svemirsku računalnu infrastrukturu.
Za Muska je cijela ideja posebno zanimljiva i zbog njegova odnosa prema regulativi i poslovnoj infrastrukturi na Zemlji. Sean je primijetio da Musk nije osobito sklon administrativnim preprekama, a podsjetio je i da je već izgradio podatkovni centar u Memphisu. U takvom kontekstu svemir može postati način da se zaobiđu dio problema koji prate velike projekte na tlu. Dok se diljem SAD-a pojačava otpor prema podatkovnim centrima, argument da bi bilo lakše graditi u orbiti nego uvjeravati lokalne zajednice i regulatore na Zemlji postaje sve zanimljiviji i investitorima i tehnološkim vizionarima.
U konačnici, poruka rasprave bila je jasna: SpaceX ne želi ostati samo tvrtka za lansiranje raketa i satelita. Ako Muskovu viziju treba ozbiljno uzeti u obzir, Orbitalni podatkovni centri mogli bi postati jedan od stupova buduće svemirske računalne infrastrukture. A upravo bi ta infrastruktura, ako se ikada ostvari, mogla pomoći da se objasni i opravda valuacija od 1,75 bilijuna dolara koju bi SpaceX tražio na burzi. Drugim riječima, pitanje više nije samo može li se podatkovni centar izgraditi u orbiti, nego i može li ta ideja postati dovoljno uvjerljiva da podupre jednu od najvećih tržišnih priča u tehnološkom sektoru.