Na današnji dan počela Cerska bitka 1914. godine

BEOGRAD – Cerska bitka, koju povijest bilježi kao prvu veliku savezničku pobjedu u Prvom svjetskom ratu, počela je na današnji dan 1914. godine. Srpska vojska tada je zaustavila invaziju austrougarskih trupa koje su 12. kolovoza prešle Drinu pod komandom Oskara Poćoreka, dotadašnjeg vojnog zapovjednika Austro-Ugarske na prostoru BiH.

Petoj i Šestoj armiji, koje su imale ukupno oko 200.000 vojnika, suprotstavile su se trupe sa do 185.000 vojnika kojima je komandovao general Stepa Stepanović. On je, prema navodima, zbog uspješnog komandovanja dobio čin vojvode. Austrougarske snage su nakon prelaska Drine kod Lešnice zauzele Loznicu, dok je dio invazionih trupa preko Save zaposjeo Šabac s namjerom nastupanja prema Beogradu.

Ključnu ulogu, kako se navodi, odigrao je Stepanović koji je prepoznao strateški značaj planine Cer i formirao udarnu grupu od Moravske divizije prvog poziva i Kombinovane divizije. Te su jedinice upućene na zauzimanje ključnih položaja, kote Trojan i Kosanin grad. Kombinovana divizija krenula je usiljenim maršem oko 3.00 sata ujutro 15. kolovoza trasom dugom oko 40 kilometara, a na austrougarske trupe naišla je u noći između 15. i 16. kolovoza oko 23.00 sata kod Tekeriša na padinama Cera.

Na Cerskim padinama vođene su žestoke borbe artiljerijom i prsa u prsa, a pobjedu su odnijeli Srbi. Nakon toga trajao je bijeg austrougarskih snaga prema Drini i dalje izvan granica Kraljevine Srbije sve do 20. kolovoza. Austrougari su se iz Šapca povukli u noći između 23. i 24. kolovoza, a srpska vojska je 24. kolovoza poslijepodne stigla na graničnu liniju prema Austro-Ugarskoj na Savi.

Pretpostavlja se da su Srbi imali više od 3.000 poginulih i približno 15.000 ranjenih, dok je Austro-Ugarska imala oko 8.000 mrtvih i oko 30.000 ranjenih, a zarobljeno je 4.500 austrougarskih vojnika. Tijekom invazije, navodi se, počinjeni su zločini nad srpskim civilima u Mačvi, Podrinju i Pocerini. Zločine je dokumentirao švicarski kriminolog Arčibald Rajs, profesor Sveučilišta u Lozani, a u publikaciji je posebno poglavlje posvećeno i navodu da su austrougarske snage koristile zabranjene dum-dum metke, prenosi Srna.