Znanost
Na Svalbardu se u planinskom trezoru čuva oko 1,4 milijuna uzoraka sjemena iz gotovo svake zemlje. Objekt je do sada otvoren tri puta, svaki put zbog istog rata, a sjeme je nakon povlačenja iz Sirije ponovo vraćeno kao nova rezerva.
Foto: N1 BiH Nauka
Sto trideset metara duboko u planini na Svalbardu čuva se oko 1,4 milijuna uzoraka sjemena iz gotovo svake zemlje na svijetu. Trezor je otvoren 2008. godine i zamišljen je kao rezerva koja se nikada neće koristiti. Do sada je otvoren tri puta, i sva tri puta zbog istog rata.
Riječ je o objektu u kojem se sjeme drži na minus 18 stupnjevi, a izbor lokacije opisan je kao tehnički, a ne simboličan. Na Svalbardu je tlo trajno smrznuto, pa bi temperatura u trezoru rasla vrlo sporo i ostala ispod nule i u slučaju da svi uređaji stanu i da cijelo ostrvo ostane bez struje. Lokacija je odabrana i zato što je iznad nivoa mora i u najgorem scenariju topljenja leda, seizmički je mirna i daleko od bilo kakvog vjerovatnog ratišta.
Norveška je izgradila i plaća objekat, ali sjeme nije njeno. Svaka država ili ustanova koja pošalje uzorke ostaje njihov vlasnik, a kutije se ne otvaraju i niko im ne može pristupiti osim onoga ko ih je poslao. Kapacitet trezora je četiri i po milijuna uzoraka, a trenutno je popunjen otprilike trećinom.
Do sada je sjeme uzimano tri puta, i uvijek ga je tražila ista ustanova, Međunarodni centar za poljoprivredna istraživanja u sušnim područjima. Njihova banka gena bila je u Aleppu u Siriji, a između 2012. i 2014. poslali su na Svalbard više od četrnaest tisuća uzoraka kao osiguranje. U septembru 2015. zatražili su ih nazad, što je bilo prvo povlačenje u historiji trezora. Poslato im je oko 38.000 uzoraka pšenice, ječma, leće i slanutka, u pošiljkama koje su iz sigurnosnih razloga držane u tajnosti, a sjeme je otišlo u nove laboratorije u Maroku i Libanu.
Posebno je važan i nastavak tog procesa: uzeto sjeme je posađeno, uzgojeno i od njega je dobiveno novo. To novo sjeme potom je ponovo poslato na Svalbard, u depozite 2017, 2018. i 2019. godine. Na taj je način sistem zatvorio krug: uzeli su rezervnu kopiju, obnovili original i napravili novu rezervnu kopiju.
Trezor je i sam jednom bio na testu. Godine 2016. neuobičajeno toplo vrijeme na Arktiku dovelo je do topljenja koje je vodom ispunilo ulazni tunel, ali se voda smrzla prije nego što je došla do same komore, pa sjeme nije bilo ugroženo. Norveška je kasnije uložila u dogradnju, završenu 2019. godine, s vodonepropusnim zidovima i odvodnjom. Danas se u trezoru čuva sjeme iz više od šest tisuća biljnih vrsta, novi depoziti stižu nekoliko puta godišnje, a stručnjaci upozoravaju da povlačenja izazvana ratom postaju sve češća.
