NASA-in teleskop Nancy Grace Roman spreman je za lansiranje 30. kolovoza

NASA je objavila najnovije informacije o svemirskom teleskopu Nancy Grace Roman, svojoj narednoj velikoj opservatoriji koja bi se uskoro trebala pridružiti teleskopima Hubble i James Webb. Prema najavi tima, teleskop vrijedan 4 milijarde dolara trebao bi biti lansiran raketom SpaceX-a 30. kolovoza, što je devet mjeseci prije planiranog roka.

Jeremy Perkins, znanstvenik zadužen za integraciju i testiranje teleskopa Roman, rekao je na konferenciji za medije u NASA-inom Centru za svemirske letove Goddard u Greenbeltu da slijedi niz završnih koraka: lansiranje, testiranje, otvaranje zaštitnog poklopca teleskopa, usmjeravanje prema nebu i slanje prvih podataka na Zemlju. NASA je samo nekoliko dana ranije saopćila da je Roman napunjen hidrazinskim gorivom, koje je efikasno, ali i otrovno i nestabilno.

Za Roman je potrebna velika količina hidrazina jer će letjeti prema Lagrangeovoj točki 2, gravitacijski stabilnoj lokaciji udaljenoj više od milijun kilometara između Zemlje i Sunca. Ta pozicija omogućava da instrumenti ostanu zaštićeni od toplote, dok solarni paneli i dalje mogu primati Sunčevu svjetlost za napajanje. Perkins je rekao i da će teleskop na putu do L2 potrošiti dio goriva za korekcije putanje, a zatim će imati dovoljno zaliha za rasterećenja momenta i manevre održavanja položaja tijekom pet godina rada, pa i duže.

Nakon punjenja gorivom, sljedeći korak je pričvršćivanje na raketu SpaceX Falcon Heavy. Jackie Townsend, menadžerica projekta Roman, rekla je da će zatvaranje u zaštitni omotač, odnosno smještanje opservatorija u aerodinamički oklop koji će ga odvesti u orbitu, uslijediti za tri sedmice. Dodala je i da je tim spreman za lansiranje.

McEnery je istaknula da Roman može pregledati nebo mnogo brže od Hubblea i da bi za istraživanje Mliječne staze tijekom jednog mjeseca Hubbleu trebalo oko jednog stoljeća. Znanstvenici očekuju da će Roman svake godine proizvesti više od 500 terabajta podataka, dok je Hubble tijekom približno 35 godina rada ukupno proizveo 400 terabajta podataka. Romanov Wide-Field Instrument omogućava mu i posmatranje u bliskom infracrvenom spektru, a jedna snimka bit će približno 50 puta šira od Webbove. Istodobno, teleskop nije toliko osjetljiv kao James Webb, koji ostaje namijenjen dubljim i detaljnijim infracrvenim opažanjima. Roman bi trebao biti posebno koristan za mapiranje većeg broja rijetkih objekata u bližem svemiru, uključujući takozvane „male crvene tačke”, za koje je McEnery rekla da ih je potrebno pronaći u većem broju kako bi se bolje razumjele njihove osobine.