Nedostatak sna može pojačati glad i želju za hranom

Nedostatak sna ne mijenja samo raspoloženje i energiju nego može utjecati i na to koliko jedemo. Istraživači Univerziteta u Čikagu su 2004. godine mjerili što se događa ljudima koji dvije noći zaredom spavaju samo po četiri sata, pri čemu im nisu mijenjali obroke ni navike. U krvi im je porastao hormon koji izaziva glad, a pao onaj koji javlja da su siti.

Glad zapravo ne nastaje u stomaku, nego u mozgu. Stomak i masno tkivo šalju mozgu poruke o tome ima li tijelo dovoljno energije, a mozak na osnovu tih poruka odlučuje hoćete li osjetiti glad ili nećete. Te poruke prenose hormoni, tvari koje organi luče u krv, a krvotokom stižu do mozga i tamo djeluju kao naredba. Za osjećaj gladi posebno su važni grelin i leptin. Grelin luče ćelije u sluznici želuca i njegova je uloga da javi mozgu da je vrijeme za jelo. Kada grelin poraste, osjetite glad, a kada padne, glad prestaje. Leptin proizvode masne ćelije i on radi suprotno: javlja mozgu da energije ima dovoljno i da se može prestati jesti.

Kod naspavanog čovjeka ta se dva hormona tijekom dana smjenjuju u ravnoteži. Grelin raste pred obrok, leptin nakon njega. U istraživanju su zdravim odraslim ljudima san skratili na četiri sata po noći, i to dvije noći zaredom, a potom im uzimali krv i mjerili hormone. Nastalo je stanje u kojem tijelo istovremeno glasnije šalje poruku da je gladno i tiše javlja da je sito. Čovjek se osjeća gladnije nego što mu stvarno treba, a nakon obroka ostaje manje zadovoljan nego inače.

Kada su istraživači mjerili koliko takvi ljudi zaista pojedu, ispalo je otprilike tristo kalorija dnevno više nego kada su naspavani. To je približno jedan sendvič ili nešto manje od pločice čokolade, a skoro niko toga nije bio svjestan. Nakon nedovoljno sna umoran čovjek se rjeđe odlučuje za salatu, i to nije samo stvar navike. Istraživanje objavljeno 2012. pokazalo je da dio mozga koji reaguje na nagradu jače odgovara na prizor kalorične hrane, pa isti kolač u izlogu djeluje privlačnije nego kada ste odmorni.

Postoji i dodatni razlog povezan sa šećerom u krvi. Nedostatak sna smanjuje osjetljivost na inzulin, hormon koji šećer iz krvi prebacuje u ćelije da bi ga tijelo iskoristilo. Kada inzulin slabije radi, šećer duže ostaje u krvi, pa kada konačno padne, tijelo traži nešto što ga brzo podiže. U praksi su to češće hljeb, slatkiši i sokovi nego povrće. Ipak, važno je zadržati oprez: meta-analiza objavljena 2025. godine, koja je objedinila šest kontrolisanih istraživanja sa 141 učesnikom, nije potvrdila da nedostatak sna pouzdano mijenja nivoe ta dva hormona kod svih ljudi. Autori su naveli da su istraživanja rađena na različite načine i s malim brojem ljudi, pa se rezultati teško porede. Ono što se i dalje ne spori jeste da ljudi koji hronično malo spavaju u prosjeku unose više hrane, a najjednostavniji savjet ostaje i najdjelotvorniji: spavati duže.