Nafta potonula nakon dogovora SAD-a i Irana o otvaranju Hormuškog tjesnaca

Cijene nafte oštro su pale nakon što je objavljen dogovor između Sjedinjenih Država i Irana o prekidu vatre i otvaranju Hormuškog tjesnaca za prolaz brodova, i to neposredno prije nego što je istekao Trumpov rok u utorak navečer. Tržišta su na vijest reagirala gotovo trenutačno: referentna nafta Brent pala je za oko 15,9 posto na 92,30 dolara po barelu, dok je američka nafta kojom se trguje na domaćem tržištu bila gotovo 16,5 posto niža, na 93,80 dolara.

Unatoč snažnom padu, cijene su i dalje više nego prije nego što je sukob počeo 28. veljače. Tada se nafta trgovala oko 70 dolara po barelu, a energenti su od tada znatno poskupjeli zbog ozbiljnog poremećaja opskrbe iz Bliskog istoka. Iran je ranije zaprijetio napadima na brodove koji bi pokušali koristiti Hormuški tjesnac kao odgovor na američke i izraelske zračne udare, što je dodatno pojačalo strahove na energetskim tržištima.

Dogovor je objavljen kratko prije nego što je istekao Trumpov ultimatum. U objavi na društvenim mrežama u utorak navečer napisao je da pristaje obustaviti bombardiranje i napade na Iran na razdoblje od dva tjedna, pod uvjetom da Islamska Republika Iran pristane na „potpuno, odmah i sigurno otvaranje” Hormuškog tjesnaca. Kao krajnji rok postavio je 20:00 po istočnoameričkom vremenu u utorak, odnosno 00:00 GMT u srijedu, upozorivši da će „čitava civilizacija umrijeti večeras” ako se sporazum ne postigne.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi također je reagirao na društvenim mrežama, poručivši da će Teheran pristati na primirje „ako se napadi na Iran zaustave”, te dodao da će siguran prolaz kroz Hormuški tjesnac „biti moguć”. Ta razmjena poruka između Washingtona i Teherana dodatno je usmjerila pozornost tržišta na to hoće li dogovor doista smanjiti rizik od novih poremećaja u opskrbi energentima.

Na vijest su snažno reagirala i azijsko-pacifička tržišta. U srijedu ujutro glavni burzovni indeksi u regiji bilježili su rast, a japanski Nikkei 225 porastao je za 4,5 posto, dok je južnokorejski Kospi skočio za 5,5 posto. Investitori su očito procijenili da bi smirivanje napetosti moglo ublažiti pritisak na cijene energije i smanjiti rizik od šireg ekonomskog udara.

Analitičari upozoravaju da je Trump, unatoč ratobornoj retorici, vjerojatno bio oprezan prema daljnjoj eskalaciji koja bi mogla još više potisnuti cijene energije prema gore. Xavier Smith iz tržišno-istraživačke tvrtke AlphaSense ocijenio je da bi bi to moglo dovesti do samonanesene gospodarske štete, a malo tko bi takav rizik bio spreman preuzeti, osobito uz pritisak nadolazećih ocjena javnosti o Trumpovu vođenju politike. Saul Kavonic iz MST Marquee dodao je da bi neke od naftnih tankera koji su ostali blokirani u blizini tjesnaca tijekom primirja mogli ponovno proći kroz plovni put, što bi tržištima moglo donijeti određeno olakšanje u tjednima koji dolaze.