Geopolitika

Lai kaže da bi rado razgovarao s Trumpom, prvi takav kontakt nakon 1979. bio bi presedan

10:02, 21.05.2026.
William Lai Ching-te, predsjednik Tajvana.

William Lai Ching-te, predsjednik Tajvana. Foto: Office of the President, Taiwan / Wikimedia Commons.

Predsjednik Tajvana William Lai Ching-te rekao je da bi bio “sretan” razgovarati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, što bi predstavljalo prekid više od četiri desetljeća diplomatske prakse i moglo dodatno razljutiti Peking. Prema navodima koje prenosi Al Jazeera, Trump je u srijedu rekao da će razgovarati s Laijem dok je Bijela kuća razmatrala veliki paket prodaje oružja tom demokratskom otoku.

Riječ je o drugom putu da je Trump, nakon samita u Pekingu prošlog tjedna, rekao kako će nazvati tajvanskog čelnika. Američki i tajvanski predsjednici nisu razgovarali izravno otkako su Sjedinjene Američke Države 1979. prebacile diplomatsko priznanje s Taipeija na Peking. Kina Tajvan smatra dijelom svojeg teritorija i nikada nije isključila uporabu sile kako bi ga stavila pod svoju kontrolu.

Trump je u srijedu ponovio da će razgovarati s Laiem, čime je otklonio početna nagađanja da je njegovo spominjanje tajvanskog predsjednika nakon susreta s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom bilo slučajni verbalni previd. “Razgovarat ću s njim. Razgovaram sa svima”, rekao je Trump, dodavši da je prošlog tjedna tijekom državnog posjeta Pekingu imao odličan sastanak s Xijem. “Radićemo na tome, pitanju Tajvana”, rekao je.

Tajvansko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je Lai rekao kako je Tajvan “predan očuvanju stabilnog statusa quo u Tajvanskom tjesnacu” te da je “Kina remetitelj mira i stabilnosti”. U priopćenju se navodi i da bi Lai bio “sretan” razgovarati s Trumpom o tim pitanjima. Tajvanski ministar obrane Wellington Koo rekao je da je, s obzirom na to da američka politika prema Tajvanu ostaje nepromijenjena, vlada i dalje “oprezno optimistična” oko kupnje oružja.

Nakon putovanja u Peking, Trump je sugerirao da bi se prodaja oružja Tajvanu mogla koristiti kao pregovarački adut u odnosima s Kinom, dok Washington razmatra odobravanje novog paketa prodaje oružja za otok, koji bi mogao vrijediti oko 14 milijardi dolara. Sjedinjene Države prema Zakonu o odnosima s Tajvanom iz 1979. obvezane su Tajvanu osigurati sredstva za obranu, unatoč nedostatku formalnih diplomatskih veza. Laijeva vlada posljednjih je dana pojačala istup prema javnosti, tvrdeći da se američka politika prema Tajvanu nije promijenila i da Trump Kini nije dao nikakva obećanja o prodaji oružja otoku.

Tajvan se u velikoj mjeri oslanja na američku potporu kako bi odvraćao mogući kineski napad, a posljednjih je godina pod snažnim pritiskom da poveća potrošnju kroz ulaganja u američke tvrtke. U 2016., nedugo nakon prve izborne pobjede, tada izabrani predsjednik Trump prihvatio je telefonski poziv tadašnje tajvanske predsjednice Tsai Ing-wen, što je razljutilo Peking i iznenadilo diplomate, svjetske čelnike i stručnjake za Kinu.