Austrijski parlament u Beču, ilustracija. Foto: Freepik Premium.
Sud u Beču proglasio je bivšeg austrijskog obavještajnog časnika Otta, 63, krivim za predaju informacija ruskim obavještajnim službenicima i Janu Marsaleku, odbjeglom direktoru propale njemačke platne tvrtke Wirecard. Osuđen je na četiri godine i jedan mjesec zatvora, a njegov odvjetnik najavio je žalbu na presudu. Ott je tijekom suđenja odbacivao optužbe.
Uz špijunažu, sud ga je proglasio krivim i za zlouporabu položaja, podmićivanje, tešku prijevaru i povredu povjerenja. Tužitelji su tvrdili da je od 2015. do 2020. prikupljao tajne podatke i veliku količinu osobnih informacija iz policijskih baza podataka te tako pomagao „tajnoj obavještajnoj službi Ruske Federacije na štetu Republike Austrije”.
Prema navodima tužiteljstva, Ott je te informacije davao Marsaleku i nepoznatim predstavnicima ruske obavještajne službe, a zauzvrat primao novac. Tužitelji su sudu rekli i da je Marsalek od njega naručio nabavu prijenosnog računala s tajnim elektroničkim sigurnosnim hardverom koji koriste države Europske unije za sigurnu elektroničku komunikaciju. Sud je čuo da je to računalo potom predano ruskoj obavještajnoj službi.
Ott je također proglašen krivim jer je Rusiji proslijedio podatke s telefona visokih dužnosnika austrijskog ministarstva unutarnjih poslova. Te je službene telefone dobio nakon što su slučajno pali u Dunav tijekom izleta čamcem ministarstva. Sud je čuo da je kopirao njihov sadržaj i proslijedio ga Marsaleku i Moskvi. Tužiteljstvo je reklo i da Ott nije djelovao iz „romantičnog” odnosa prema Rusiji, nego iz financijskih motiva i nezadovoljstva poslom.
Ott je na sudu tvrdio da nije radio za Moskvu, nego da je sudjelovao u tajnoj operaciji u suradnji sa zapadnom obavještajnom službom. Slučaj je ponovno usmjerio pozornost na Marsaleka, koji je i sam optužen za prijevaru i pronevjeru, a sumnjiči ga se da je napuhavao bilancu i prodajne brojke Wirecarda. Austrijsko tužiteljstvo navodi i da je Marsalek navodno bio kontrolor skupine Bugara koji su u Londonu 2025. osuđeni za špijunažu za Rusiju.
Kad je Ott uhićen 2024., tadašnji austrijski kancelar Karl Nehammer opisao je slučaj kao „prijetnju demokraciji i nacionalnoj sigurnosti naše zemlje”. Marsalek je, prema dostupnim navodima, tražen od njemačke policije zbog navodne prijevare i vjeruje se da je u Moskvi, nakon bijega preko Austrije 2020. Na njega je izdan i Interpolov crveni tjeralica, što znači da bi mogao biti uhićen ako bude pronađen na području neke od članica te organizacije.