Peking je donio predah, ne i preokret: zašto sastanak Trumpa i Xija najviše brine Europu

Sastanak Donalda Trumpa i Xi Jinpinga u Pekingu nije donio veliki diplomatski preokret, ali je poslao važnu poruku Europi: odnosi SAD-a i Kine mogu se privremeno smiriti, dok EU mora ubrzati zaštitu svoje industrije, trgovine i dobavnih lanaca.

Nakon sastanka u Pekingu glavni dojam je da su SAD i Kina pokušali smanjiti rizik naglog zaoštravanja, ali bez velikog dogovora koji bi promijenio globalnu trgovinu. Reuters navodi da sastanak nije donio velike pomake u trgovini ni jasnu pomoć Pekinga oko sukoba povezanog s Iranom, dok je poruka o “strateškoj stabilnosti” tržištima donijela tek ograničeno smirenje.

Za Europsku uniju to je važno jer se odluke Washingtona i Pekinga izravno prelijevaju na cijene, industriju, tehnologiju i energente. EU je već duboko vezan uz Kinu: prema podacima Europske komisije, Kina je drugi najveći partner EU-a u trgovini robom, a bilateralna trgovina robom dosegnula je 732 milijarde eura u 2024. godini.

Problem za Bruxelles nije samo veličina trgovine, nego i neravnoteža. Europska komisija navodi da je robni deficit EU-a s Kinom u 2025. iznosio 359,9 milijardi eura, pri čemu je Kina ostala najveći izvor uvoza za EU. To objašnjava zašto se u Europi sve češće govori o smanjenju ovisnosti, a ne o potpunom prekidu odnosa s Kinom.

Najkonkretniji učinak nakon sastanka u Kini mogao bi se vidjeti kroz novu europsku industrijsku politiku. Reuters, pozivajući se na Financial Times, piše da EU priprema plan prema kojem bi kompanije u ključnim sektorima morale kupovati kritične komponente od više dobavljača, kako bi se smanjila ovisnost o Kini. Takva rasprava, prema dostupnim informacijama, trebala bi biti dio šireg razgovora o odnosima EU-a i Kine.

Za Hrvatsku i BiH posljedice se ne bi osjetile preko noći, ali bi mogle biti važne za tvrtke koje uvoze opremu, dijelove, elektroniku, strojeve ili sirovine. Hrvatska je kao članica EU-a izravno dio europske trgovinske politike, dok je BiH gospodarski snažno vezana uz EU tržište. Prema podacima Delegacije EU-a, EU je glavni trgovinski partner BiH i u 2024. je činio 62,8 posto trgovine robom BiH.

Za građane se ova tema svodi na nekoliko praktičnih pitanja: hoće li rasti cijene električnih vozila, elektronike, rezervnih dijelova, strojeva i robe široke potrošnje; hoće li europske tvrtke moći osigurati stabilnije isporuke; i hoće li nova pravila povećati troškove poslovanja. Ako EU krene u strože mjere prema kineskim dobavnim lancima, dio proizvoda mogao bi kratkoročno poskupjeti, ali bi dugoročni cilj bio manji rizik od nestašica i političkih pritisaka.

Zaključak nakon sastanka u Kini zato nije da je kriza riješena, nego da je EU dobio dodatni razlog za oprez. Za regiju je najvažnije pratiti odluke Bruxellesa o trgovini, industriji i kritičnim sirovinama, jer će se one postupno prelijevati na cijene, uvoz, izvoz i poslovne planove tvrtki koje ovise o europskom tržištu.