Zagreb bi bio najveći grad u devet država EU-a, a u Njemačkoj i Italiji tek peti

Broj stanovnika glavnog grada ne govori uvijek koliko je neka država centralizirana, ali dobro pokazuje koliko je urbano stanovništvo raspoređeno izvan prijestolnice. U slučaju Zagreba, usporedba s gradovima Europske unije pokazuje da bi hrvatska metropola s otprilike 770.000 stanovnika u devet članica bila najveći grad, dok bi u nizu većih država zauzela tek sredinu ljestvice.

Zagreb je prema toj usporedbi 18. najveći glavni grad u Europskoj uniji. Bio bi najveći u Portugalu i Slovačkoj, državama koje imaju više stanovnika od Hrvatske, ali i u sedam članica koje su manje: Cipru, Estoniji, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Malti i Sloveniji. U toj skupini Zagreb bi imao više stanovnika od svih drugih gradova u tim državama.

U deset zemalja Zagreb bi bio drugi po veličini. Riječ je o Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Švedskoj. U Francuskoj i Poljskoj bio bi treći, dok bi u Nizozemskoj i Španjolskoj bio četvrti. U Nizozemskoj bi bio iza Amsterdama, Rotterdama i Haaga, a u Španjolskoj iza Madrida, Barcelone i Valencije.

U najvećim članicama Unije Zagreb bi bio u drugom planu. U Italiji i Njemačkoj zauzeo bi peto mjesto po broju stanovnika među gradovima, iza Rima, Milana, Napulja i Torina, odnosno iza Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna. U njemačkom slučaju Zagreb bi bio izjednačen ili neznatno veći od Frankfurta, navodi N1 Hrvatska.

Usporedba pokazuje i razlike u rasporedu stanovništva unutar Unije. Njemačka, primjerice, ima znatno raspršenije stanovništvo nego mnoge druge članice: u Berlinu živi 3,9 milijuna ljudi, što je 4,6 posto ukupnog stanovništva zemlje. Sličan udio ima Rim u Italiji, dok je u Nizozemskoj raspodjela stanovništva među većim gradovima još ravnomjernija, s Amsterdamom, Rotterdamom i Haagom koji su vrlo blizu po veličini. Na drugoj strani ljestvice nalaze se Malta, Estonija, Latvija i Grčka, gdje najveći grad okuplja znatno veći udio stanovništva države.