Foto: Arhiva
Hrvatska danas obilježava Dan neovisnosti, spomendan na 25. lipnja 1991. kada je Hrvatski sabor donio odluku kojom je pokrenut postupak razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika. Taj je datum ostao jedan od ključnih u novijoj hrvatskoj povijesti jer je tada otvoren i postupak međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
Ustavnom odlukom, koja ima sedam točaka, Sabor je istoga dana proglasio Republiku Hrvatsku suverenom i samostalnom državom. Uz tu odluku donesena je i Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, a svečana sjednica 25. lipnja 1991. bila je vrhunac zasjedanja koje je počelo 18. lipnja i trajalo osam dana bez prekida.
Na sjednici je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman objavio da je Hrvatska proglašena samostalnom i suverenom državom. Pozvao je vlade i parlamente drugih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, a zastupnici su njegove riječi popratili dugotrajnim pljeskom i pjevanjem himne Lijepa naša domovino.
Politička javnost tu sjednicu pamti i po rečenici tadašnjeg predsjednika Sabora Žarka Domljana, koji je nakon izglasavanja akata rekao: „Rođena je država Hrvatska. Neka joj je dug i sretan život.” Domljan je kasnije u intervjuima naveo da govor nije pripremio i da mu je ta rečenica pala na pamet u zadnji čas.
Odluka je donesena u okolnostima koje su u to vrijeme bile iznimno teške. Pobuna dijela lokalnih Srba, započeta u kolovozu 1990. i poznata kao balvan-revolucija, uz potporu JNA postupno je prerastala u rat. Prethodili su joj Krvavi Uskrs na Plitvicama, sukob u Borovu Selu i ubojstvo 12 hrvatskih redarstvenika.
Pokušaji političkog rješenja krize kroz sastanke predsjednika jugoslavenskih republika nisu dali rezultat. Europska zajednica pokušala je zaustaviti daljnje zaoštravanje Brijunskom deklaracijom od 8. srpnja 1991., kojom su Hrvatska i Slovenija prihvatile tromjesečni moratorij na provedbu odluka donesenih 25. lipnja.
Nakon isteka moratorija, Hrvatski sabor je 8. listopada 1991., dan nakon raketiranja Banskih dvora od strane zrakoplova JNA, donio odluku o raskidu državnopravnih sveza na temelju kojih je Hrvatska do tada tvorila SFRJ zajedno s ostalim republikama i pokrajinama. Taj je korak označio završetak pravnog puta koji je započeo u lipnju iste godine.
Obilježavanje 25. lipnja kao Dana neovisnosti mijenjalo se kroz godine. Od 2001. do 2019. taj je datum bio Dan državnosti, državni blagdan i neradni dan, dok je Dan državnosti u prvom desetljeću moderne hrvatske države bio vezan uz 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Hrvatskog sabora 1990. godine. Izmjenama Zakona o blagdanima iz 2019., koje su stupile na snagu 2020., Dan državnosti vraćen je na 30. svibnja, a 25. lipnja proglašen je Danom neovisnosti i spomendanom, prenosi Hina.