Tri pisma UN-u otkrivaju dubok raskol oko BiH pred raspravu u Vijeću sigurnosti

Uoči rasprave o Bosni i Hercegovini pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku stigla su tri odvojena pogleda na stanje u zemlji: izvješće visokog predstavnika, očitovanje vlasti Republike Srpske i pismo bošnjačkih predstavnika iz tog entiteta. Dokumenti, prema navodima prenesenima u medijima, pokazuju koliko su političke i institucionalne pozicije u BiH i dalje udaljene.

Njemački diplomat Christian Schmidt, koji vodi međunarodnu upravu u BiH, u izvješću ocjenjuje da je sigurnosna situacija stabilna, ali upozorava na političke blokade, sporove oko državne imovine, nadležnosti i tumačenja Daytonskog sporazuma. Takvi prijepori, prema tom izvješću, slabe državne institucije i održavaju višedesetljetnu krizu u zemlji.

Schmidt je, kako su izvijestili mediji koji su interpretirali dijelove dokumenta, upozorio i na učestalo osporavanje teritorijalnog integriteta BiH iz Republike Srpske te na ideje o političkom ujedinjenju sa Srbijom. U istom je kontekstu problematizirao i inicijativu o uspostavi hrvatskoga entiteta u BiH, ocjenjujući da takav prijedlog dodatno destabilizira političku scenu i produbljuje nacionalne podjele.

Vlada Republike Srpske u svojem je izvješću zauzela potpuno suprotan stav i ustvrdila da je upravo visoki predstavnik glavni uzrok nefunkcionalnosti BiH. U tom su dokumentu Schmidta optužili za nezakonito nametanje odluka, a međunarodnu praksu u BiH prikazali kao instrument političkog pritiska na entitet.

Iz vlasti RS-a navode i da se pokušava uspostaviti potpuna politička dominacija bošnjačke strane te da se BiH iz daytonske, složene države dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda pretvara u centraliziranu bošnjačku državu. U istom se izvješću tvrdi da su visoki predstavnici svoje ovlasti koristili u interesu bošnjačke političke agende, uz slabljenje entitetskih nadležnosti i jačanje državnih institucija.

Bošnjački predstavnici iz Republike Srpske ove su godine prvi put uputili posebno pismo Ujedinjenim narodima. U njemu tvrde da su Bošnjaci u tom entitetu i tri desetljeća nakon Daytona izloženi sustavnoj diskriminaciji. Od Vijeća sigurnosti traže da potakne Schmidta na korištenje mandata kako bi se, prema njihovu stajalištu, osigurala stvarna ravnopravnost konstitutivnih naroda u Republici Srpskoj.

Rasprava pred Vijećem sigurnosti tako će se odvijati uz tri međusobno suprotstavljena dokumenta koja ponovno otvaraju ista politička pitanja u BiH: odnos prema Daytonu, ovlasti međunarodne uprave, položaj konstitutivnih naroda i sporove oko budućeg ustroja države.