Borba za Predsjedništvo BiH ulazi u novu fazu, a opozicija u Republici Srpskoj ostaje bez jasnog dogovora

Trka parlamentarnih stranaka pred opće izbore u Bosni i Hercegovini ulazi u završnije faze, a u središtu pozornosti ponovno je borba za člana Predsjedništva BiH. U bošnjačkom i hrvatskom biračkom tijelu rezultat će, prema procjenama koje se iznose, ovisiti o raslojavanju glasova, nezadovoljstvu postojećim politikama i snazi tradicionalnih biračkih baza.

U bošnjačkom političkom korpusu već je potvrđen četvrti kandidat za Predsjedništvo BiH, nakon Semira Efendića, Denisa Bećirovića i Šuhreta Fazlića. Kandidaturu je potvrdio i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, koji smatra da je SDP svojim potezima u tri navrata izgubio znatan dio glasačkog tijela. Izetbegović je pritom podsjetio na ranije političke odluke koje, po njegovu tumačenju, nisu bile u interesu Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

Novinar Amir Sužanj ocjenjuje da Izetbegović računa na dio birača koji su na prošlim izborima glasali za Denisa Bećirovića, ali ne nužno zato što su bili za njega, nego zato što su bili protiv lidera SDA i njegove kadrovske politike. Sužanj je dodao da je povratak tog dijela biračkog tijela Izetbegoviću u ovom trenutku malo vjerojatan, a da bi od takvog raslojavanja najviše mogao profitirati kadar SBiH-a Semir Efendić. Kao dodatni faktor spominje se i mogućnost ulaska Fahrudina Radončića u utrku, što bi bošnjačko biračko tijelo moglo dodatno raspršiti.

Ni u hrvatskom političkom bloku situacija nije zatvorena. Za sada se kao izvjesni kandidati spominju HDZ-ova Darijana Filipović, DF-ov Slaven Kovačević i Zdenko Lučić, što pokazuje da je i tu prostor za podjelu glasova i dalje širok. U Republici Srpskoj, međutim, problem je drugačiji: nakon sjednice Glavnog odbora SDS-a, umjesto jasnog jedinstva opozicije, ostala je dodatna konfuzija oko kandidature za predsjednika entiteta.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša nakon sjednice nije jasno potvrdio vlastitu kandidaturu, iako je stranka ranije donijela odluke o tom pitanju. Potpredsjednik SDS-a Želimir Nešković u pisanom saopćenju naveo je da Blanuša pokazuje spremnost da prepusti kandidaturu te da više funkcionera te stranke želi ući u utrku. O samom sadržaju tog saopćenja nakon sjednice državnog Doma naroda nije želio detaljnije govoriti.

U javnosti se uz tu priču vežu i različita politička tumačenja. Novinar Vladimir Šušak upozorio je da se ne bi smjele ignorirati tvrdnje o utjecaju sa strane, prije svega iz Srbije, dok je predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović rekao da u Blanušinom nastupu vidi neodlučnost i nedosljednost, ali nije želio nagađati o uzrocima. Iz PDP-a, pak, poručuju da jedinstvo opozicije nema alternativu i da međusobni sukobi samo jačaju sadašnju vlast. Portparol SNSD-a Radovan Kovačević komentirao je da je za tu stranku nezamislivo da se o kandidaturi pregovara na način na koji se to, kako kaže, događa u SDS-u.

Dok traju izborne kalkulacije, građani BiH i dalje čekaju konkretne programe i planove stranaka pred opće izbore. Do tada, ključna pitanja ostaju ista: hoće li doći do novog raslojavanja glasova u Federaciji BiH i hoće li opozicija u Republici Srpskoj uspjeti postići zajednički nastup.