Švedska pustila tanker sa sankcijske liste nakon što nije pronašla dokaze da je izazvao izlijevanje nafte u Baltičkom moru

Švedske vlasti pustile su tanker koji je Europska unija stavila na popis sankcioniranih brodova, nakon što nisu pronašle dovoljno dokaza da je upravo taj brod odgovoran za izlijevanje nafte u Baltičkom moru, priopćila je Švedska obalna straža.

Riječ je o tankeru Flora 1, koji je prošlog tjedna zaustavljen i zadržan nakon što je u Baltičkom moru otkrivena naftna mrlja duga oko 12 kilometara. Prema priopćenju obalne straže, tijekom istrage nije utvrđeno dovoljno elemenata da bi se brod mogao povezati s onečišćenjem koje je uočeno u četvrtak. Nakon toga donesena je odluka o njegovu puštanju.

Švedski istražitelji pritom su utvrdili i da je Kamerun potvrdio da je brod plovio pod njegovom zastavom, što u trenutku zaustavljanja u petak nije bilo jasno. Uz tanker je tada bilo i 24 člana posade, koje su vlasti također zadržale radi provjere okolnosti incidenta.

Flora 1 bio je na popisu sankcioniranih plovila Europske unije zbog prijevoza ruske nafte uz, kako je opisano, „nepravilne i visokorizične pomorske prakse”. Među takvim praksama može biti i isključivanje automatskog sustava za praćenje koji drugim brodovima prenosi lokaciju plovila, čime se otežava nadzor kretanja i povećava sigurnosni rizik.

Te su sankcije dio šireg pritiska na takozvanu „sjenu flotu”, koja je nastala kao odgovor na ograničenje cijene ruske nafte koje su uvele skupina G7 kako bi smanjila prihode koji financiraju rusku invaziju na Ukrajinu. Taj je mehanizam proveden tako da se osiguravajućim i brodarskim tvrtkama zabrani rukovanje naftom iznad propisane cijene.

Prema navodima ukrajinske vlade, Flora 1 je krajem 2025. bio u vlasništvu tvrtke iz Hong Konga. Brod su, uz Europsku uniju, sankcionirali i Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija, Švicarska i Novi Zeland. Ukrajinske vlasti navode i da je brod šest puta mijenjao ime te devet puta zastavu, a zabilježeno je i njegovo isključivanje automatskog sustava za praćenje, što skriva lokaciju plovila. Također je uočen pri prijenosu tereta s broda na brod, što može služiti prikrivanju podrijetla tereta.

Korištenje starih tankera, često bez zapadnog osiguranja, već je dugo predmet zabrinutosti zbog mogućih izlijevanja nafte i pitanja tko bi u slučaju nesreće snosio troškove čišćenja. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih zapadne države i saveznici nastoje pojačati nadzor nad flotom koja sudjeluje u prijevozu ruske nafte izvan uobičajenih sigurnosnih i osiguravateljskih okvira.

Švedska odluka da oslobodi tanker pokazuje da samo stavljanje broda na sankcijsku listu nije dovoljno za zadržavanje plovila bez konkretnih dokaza o odgovornosti za incident na moru. No slučaj istodobno ponovno skreće pozornost na sigurnosne rizike povezane sa starijim tankerima koji plove pod promjenjivim zastavama i uz složene vlasničke strukture.