Nesiguran i neizvjestan ishod rata u Iranu mijenja odnose u regiji i svijetu dok SAD i Iran ulaze u pregovore

Dugoročne posljedice rata u Iranu tek se počinju oblikovati, ali već sada je jasno da je sukob ostavio Bliski istok uzdrmanim, savezništva dodatno opterećenima, a svijet pred neizvjesnim pomacima u ravnoteži ekonomske i vojne moći.

Dok Sjedinjene Države i Iran u subotu počinju izravne razgovore u Pakistanu, Associated Press u analizi ističe kako se posljedice rata prelijevaju daleko izvan područja borbi. Primirje je krhko, a promatrači u regiji i Washingtonu procjenjuju da rat nije završio samo vojnim iscrpljivanjem, nego i novim političkim i strateškim računima koji će se tek odraziti na više razina.

Iranova teokratska vlast, iako načeta, i dalje opstaje. Uz to, zemlja sada raspolaže i novim ekonomskim polugama. Na drugoj strani, Sjedinjene Države i Izrael ove će godine održati izbore, pa bi se njihovi čelnici mogli suočiti s biračima nakon što ratni ciljevi nisu u potpunosti ostvareni. U takvom kontekstu ni NATO ne prolazi bez posljedica: savez je već bio pod pritiskom, a sada je, prema ocjeni AP-a, izložen još većim napetostima. Arapske zaljevske države, pak, gledaju kako u njihovom susjedstvu stoji osnaženiji Iran.

U središtu te slike nalazi se izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji je na početku borbi 28. veljače postavio vrlo ambiciozne ciljeve. Rekao je da želi ukloniti prijetnje koje predstavljaju iranski raketni i nuklearni programi te potpora neprijateljskim posredničkim skupinama, a najavio je i stvaranje uvjeta za narodni ustanak protiv iranske vlade. No prema analizi AP-a nijedan od tih ciljeva nije u potpunosti ostvaren.

Netanyahu je nakon primirja u televizijskom obraćanju priznao da „još uvijek imamo ciljeve koje treba dovršiti”, ali je istodobno tvrdio da je Izrael ostvario „ogroman uspjeh”. „Iran je slabiji nego ikad, a Izrael je snažniji nego ikad. To je konačna crta ove kampanje”, poručio je.

Ako bi ga se ocjenjivalo prema ishodu rata, Netanyahu bi, kako navodi AP, dobio nedovoljan. To je politički posebno važno jer mu predstoje izbori kasnije ove godine. Ključno će pitanje biti prihvaća li izraelska javnost njegovu procjenu rata i tvrdnju da je postignut uspjeh unatoč tomu što glavni ciljevi nisu ostvareni.

U prvim danima sukoba mnogi su Izraelci snažno podržavali napad na Iran, glavnog neprijatelja zemlje. No kako je rat odmicao, raslo je i iscrpljivanje stanovništva. Neprestane sirene za uzbunu remetile su svakodnevni život, a ljudi su danonoćno trčali u skloništa. Taj umor mogao bi, uz sigurnosna i politička pitanja, utjecati i na raspoloženje birača.

AP zaključuje da je dugoročni ishod rata i dalje neizvjestan, ali i da se već sada vidi kako je cijela regija ostala uzdrmana. U isto vrijeme svjetske sile i njihovi saveznici ulaze u novo razdoblje preispitivanja, dok se posljedice rata počinju prelijevati na diplomaciju, sigurnost i gospodarske odnose daleko izvan Irana i Izraela.