Foto: Bljesak.info
Iako opći izbori u Bosni i Hercegovini još nisu održani, u političkim se krugovima sve češće spominje mogućnost da nakon 2026. vlast na razini države ponovno formiraju SNSD, HDZ i SDA. Takve se procjene vežu uz izjave vodećih ljudi tih stranaka i uz već otvorena pregrupiranja u odnosu na sadašnji politički raspored.
U fokusu su pritom odnosi SDA i HDZ-a, osobito oko izmjena Izbornog zakona BiH, nakon što je Demokratska fronta optužila SDA da s HDZ-om vodi pregovore. Iz SDA su to odbacili i poručili da takvih razgovora nema, uz tvrdnju da u DF-u dobro znaju njihov stav o izmjenama Izbornog zakona.
Na tu temu nadovezala se i retorika iz SDA, koja je optužbe DF-a nazvala licemjernima te je uzvratila pitanjem zašto DF ne želi predizbornu koaliciju sa SDA i drugim bliskim strankama. Istodobno, predsjednik SDA Bakir Izetbegović izjavio je da bi politički najlakše bilo poručiti kako ne dolazi u obzir suradnja ni s Miloradom Dodikom ni s Draganom Čovićem, ali je dodao da takav odgovor, po njegovu sudu, nije dobar.
Izetbegović je pritom naveo da će mnogo toga ovisiti o tome tko će nakon izbora biti član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Prema njegovim riječima, ako u Predsjedništvu ostane Denis Bećirović, na vlasti bi mogao ostati i taj politički blok. U BiH je Predsjedništvo nadležno za imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara, a ta je procedura i ranije pokazala mogućnost preglasavanja, kao nakon izbora 2022., kada su Željka Cvijanović i Denis Bećirović preglasali Željka Komšića i imenovali Borjanu Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara.
O mogućem povratku na staro govori se i u strankama trojke, odnosno u SDP-u, NiP-u i Našoj stranci, koje tvrde da SNSD, HDZ i SDA pripremaju novu koaliciju na državnoj razini. U SDA to ne potvrđuju, dok su iz HDZ-a i SNSD-a ranije poručivali da nemaju ništa protiv takvog raspleta i da vlast trebaju formirati izborni pobjednici među tri naroda.
Dodatni signal takvom čitanju političke scene dao je i sastanak SNSD-a i HDZ-a u Banjoj Luci, nakon kojeg je poručeno da će te dvije stranke biti u koaliciji i nakon izbora u listopadu 2026. godine. Milorad Dodik tom je prilikom rekao da ono što rade nije protiv Bošnjaka, nego protiv, kako je naveo, nekih njihovih politika, te da očekuje pobjedu SNSD-a i dobar rezultat HDZ-a.
Sličan stav iznio je i Dragan Čović, koji je u više navrata u Domu naroda naglašavao da izborni pobjednici trebaju formirati vlast, bez obzira iz kojeg naroda dolazili. Istaknuo je i da takav pristup, prema njegovu mišljenju, omogućuje učinkovitiju vlast. U istom tonu govorio je i Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990, koji je poručio da je „fiks” volja naroda i da je poanta u volji ljudi koji žive u BiH, a ne u političkom izigravanju legitimne volje bilo kojeg naroda.
Trenutačni odnosi u parlamentarnim tijelima dodatno hrane te spekulacije. Dok je u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH formirana nova većina u odnosu na onu koja vlada u Vijeću ministara, u Domu naroda HDZ i SNSD imaju po tri izaslanika i zadržavaju važnu ulogu u osiguravanju kvoruma. Upravo zbog toga, pitanje poslijeizborne većine ostaje otvoreno već sada, iako su do izbora ostale još dvije godine.
Vezane vijesti
