Schmidt u izvještaju UN-u: narativi o trećem entitetu i napadu islama na kršćanstvo služe podjeli BiH

Ured visokog predstavnika (OHR) pripremio je 69. izvještaj o Bosni i Hercegovini koji će biti predstavljen na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a 12. maja, a Christian Schmidt u njemu kao ključne političke probleme izdvaja blokade institucija, pitanje državne imovine, secesionističke poruke i narative o trećem entitetu. U izvještaju se navodi da je sigurnosna situacija u BiH stabilna, ali krhka, uz ocjenu da je uloga EUFOR-a i dalje relevantna i opravdana.

Izvještaj obuhvata period od 16. oktobra 2025. do 15. aprila ove godine i, prema navodima koje prenosi Klix Vijesti, posebno upozorava na zastoj u radu institucija. Kao jedan od glavnih primjera navodi se Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje su pravila o kvorumu, kako piše u izvještaju, korištena kao mehanizam blokade. Spominju se i Ustavni sud BiH, u kojem nedostaju članovi iz Republike Srpske jer NSRS odbija da ih imenuje, te neusvajanje budžeta zbog čega je BiH do kraja 2025. bila na privremenom finansiranju.

Schmidt u dokumentu piše i o politički motivisanoj opstrukciji rada drugih institucija, a kao dodatne probleme navodi finansijske poteškoće u sektoru odbrane i sigurnosti, finansiranje BHRT-a, institucija kulture od značaja za BiH, izbore, korupciju i spor oko državne imovine. U izvještaju se navodi da je neriješeno pitanje državne imovine jedan od faktora stagnacije, te da bi stvaranje uslova za korištenje te imovine za razvojne projekte od javnog interesa trebalo biti prioritet.

Posebno mjesto u izvještaju zauzima nedavna konferencija o, kako je nazvana, „neuspjeloj BiH“ i trećem entitetu, održana u Zagrebu, na kojoj je prikazana i mapa trećeg entiteta u BiH. Schmidt navodi da je debata o uspostavljanju trećeg entiteta razotkrila osjetljivost napada na ustavni poredak i pokušaja dalje podjele Bosne i Hercegovine po etničkim linijama, a narative o tome povezuje s prikazivanjem BiH kao poprišta sukoba civilizacija u kojem je kršćanstvo pod napadom radikalnog islama.

U izvještaju se dalje navodi da takvi potezi služe i produbljivanju podjela u zemlji, kao i stimulisanju političkih refleksa u inostranstvu. Schmidt istovremeno bilježi da je rukovodstvo Republike Srpske ukinulo sporne zakone kojima je osporavan ustavni poredak BiH, ali dodaje da se, uprkos tome, nastavljaju osporavati Dejtonski sporazum i pojačavati secesionističke poruke. Kao primjer navodi i izjave Milorada Dodika, uz ocjenu da bi to moglo značiti povratak SNSD-a agresivnijim secesionističkim porukama uoči Općih izbora u oktobru 2026. godine.