Schmidt pred Vijećem sigurnosti: BiH ulazi u razdoblje blokada i osporavanja institucija

Visoki predstavnik Christian Schmidt u obraćanju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda upozorio je da Bosna i Hercegovina prolazi kroz, kako je rekao, “tihu dekonstrukciju” države te da stalne blokade i osporavanje institucija slabe demokratski poredak. Na sjednici je predstavio 69. izvješće glavnom tajniku UN-a o provedbi mira u BiH, a u njemu navodi da sigurnosna situacija ostaje stabilna, ali krhka.

Schmidtovo izlaganje održano je u trenutku pojačanih političkih napetosti, uz najavu njegova odlaska i otvorene prijepore oko budućnosti međunarodnog nadzora u Bosni i Hercegovini. Prije njegova nastupa zamjenica stalnog predstavnika Rusije pri UN-u Anna Evstigneeva zatražila je njegovo izuzeće, ponavljajući stav Moskve da ne priznaje legitimitet visokog predstavnika.

U izvješću za razdoblje od 16. listopada 2025. do 15. travnja 2026. Schmidt je naveo da stabilizacijska uloga EUFOR-a ostaje važna, osobito u suradnji s Uredom visokog predstavnika. Istodobno je ocijenio da političke krize i sporovi i dalje opterećuju funkcioniranje državnih institucija, a neslaganja oko Daytonskog mirovnog sporazuma, prema njegovim riječima, polako vode njihovoj dekonstrukciji.

Posebno je izdvojio stanje u Republici Srpskoj, navodeći da njezino vodstvo nastavlja dovoditi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine te koristi sve konfrontacijskiju političku retoriku. U izvješću se navodi i da se zastoj državnih institucija koristi kao argument za prijenos nadležnosti prema nižim razinama vlasti i za tvrdnje da BiH nije održiva država. Schmidt je posebno spomenuo odbijanje vlasti Republike Srpske da imenuju suce u Ustavni sud BiH, kao i odbacivanje odluka tog suda.

Blokade se, prema izvješću, najviše vide u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje se pravila o kvorumu koriste kao mehanizam blokade. Zbog toga brojni zakoni usvojeni u Zastupničkom domu čekaju potvrdu u Domu naroda, među njima i propisi potrebni za održavanje prve međuvladine konferencije s Europskom unijom i početak pristupnih pregovora. Schmidt je dodao i da druge državne institucije trpe politički motivirane opstrukcije koje ih sprječavaju u izvršavanju ustavnih i zakonskih obveza.

U dijelu izvješća posvećenom financijama naveo je da se proračun institucija BiH godinama koristi kao sredstvo njihova slabljenja. Državne institucije tijekom cijele 2025. bile su na privremenom financiranju, a isti problem nastavljen je i početkom 2026. Prema njegovu izvješću, proračun državnih institucija više od desetljeća stagnira unatoč rastu obveza i inflaciji, dok proračuni entiteta rastu znatno brže. Kao posebno osjetljiv izdvojio je sektor obrane i sigurnosti.

Schmidt je zasebno upozorio na financijsku krizu BHRT-a, navodeći da bi eventualni prestanak rada državnog javnog servisa bio još jedan korak u procesu, kako je rekao, puzajuće dekonstrukcije institucionalnosti države. U izvješću podsjeća i da je sadašnji sustav javnog emitiranja uspostavljen nakon rata kako bi se spriječila zloupotreba medija kakva je postojala početkom devedesetih, ali da taj model pokazuje ozbiljne slabosti.

Na kraju se osvrnuo i na prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske održane u studenome 2025. i veljači 2026. nakon pravomoćne presude Miloradu Dodiku. Time je, uz političke blokade i financijske pritiske na državne institucije, zaokružio upozorenje da se kriza u BiH ne svodi na jedan spor, nego na širi obrazac osporavanja državnog poretka koji je iznio pred Vijećem sigurnosti UN-a.