Promet na Hormuzu možda se neće vratiti na predratne razine

Iranova blokada Hormuškog tjesnaca ozbiljno je izazvala slobodu plovidbe kroz jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta i otvorila pitanje kako će se promet ondje kretati nakon rata. Uspostavljanje normalnih tokova više nije sigurno ni nakon eventualnog dogovora, jer brodovlasnici sada moraju vagati rizik da bi se sukob mogao iznenada ponovno rasplamsati u nestabilnom Perzijskom zaljevu.

Tržište nafte moglo bi nakon rata u Iranu ući u novu stvarnost u kojoj izvoz kroz Hormuz neće dosegnuti razine koje su se prije smatrale uobičajenima. Zapadni trgovački brodovi vjerojatno će oklijevati prolaziti kroz tjesnac ako on ostane pod de facto iranskom kontrolom, osobito ako bi morali koordinirati prolazak s Revolucionarnom gardom, čime bi riskirali kršenje američkih sankcija.

Amos Hochstein, koji je u administraciji bivšeg predsjednika Joea Bidena bio viši savjetnik za energetiku i nacionalnu sigurnost, rekao je za CNBC da čelnici na Bliskom istoku vjeruju kako je Iran već preuzeo kontrolu nad Hormuzom. "Bez obzira na to što se dogodi, Iranci će u doglednoj budućnosti kontrolirati Hormuški tjesnac", rekao je Hochstein, dodajući da, kako je naveo, u regiji svi tako smatraju. Helima Croft iz RBC Capital Marketsa također je ocijenila da bi svaki završetak sukoba koji ostavi Iran s operativnom kontrolom i utjecajem nad tjesnacem rezultirao osjetno manjim protokom plovila kroz tu vodenu rutu.

Richard Meade, glavni urednik Lloyd's Lista, rekao je na brifingu 21. svibnja da bi promet u takvom scenariju mogao dosegnuti 60 do 70 posto predratnih volumena, pri čemu bi brodovi povezani s Kinom plovili slobodnije, dok bi prolazak zapadnih plovila zahtijevao bilateralne sporazume s Iranom. Po njegovim riječima, to ne bi nužno pokrenulo recesiju, ali ne bi dopustilo povratak na predratni oporavak prometa, nego bi stvorilo trajno podijeljen tjesnac u kojem pristup ovisi o političkoj usklađenosti, a ne o slobodi navigacije.

Usporedno s time, kriza na Crvenom moru pokazala je kako geopolitička nestabilnost može dulje poremetiti promet kroz uska pomorska grla nego što se u početku očekuje. Hutijski militanti u Jemenu, koji su saveznici Irana, počeli su napadati komercijalne brodove u studenome 2023. kao odgovor na izraelski rat u Gazi, a dnevni promet kroz Bab el-Mandeb pao je s 75 brodova 19. studenoga 2023. na 31 plovilo do 30. siječnja 2024. Više od dvije godine kasnije promet se ondje i dalje nije vratio na razine koje su se ranije smatrale normalnima.

Jack Kennedy iz S&P Global Market Intelligence rekao je da je neizvjesno koliko će dugo trajati pad prometa kroz Hormuz. Prema njegovoj procjeni, sadašnje primirje vjerojatno će se zasad održati, jer administracija Donalda Trumpa, kako je rekao, daje prednost većem pristupu komercijalnih brodova kroz tjesnac. I ako bi Iran pristao otvoriti Hormuz bez uvjeta za tranzit, povratak na predratne razine prometa, po njegovim riječima, vjerojatno bi trajao dugo zbog sigurnosnih pitanja, među kojima je i mogućnost mina koje su možda postavljene u tjesnacu. Kennedy je upozorio i na ozbiljan rizik da bi se rat mogao ponovno pokrenuti tijekom iduće godine ako se ne pronađe trajno rješenje za iranski nuklearni i raketni program.