Energija
Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci 2026. ostvarila vanjskotrgovinsku razmjenu od 24,86 milijardi KM. Izvoz je porastao na 9,06 milijardi KM, a gotovo 77 posto ukupnog izvoza plasirano je na tržište Evropske unije.
Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci 2026. godine ostvarila vanjskotrgovinsku razmjenu vrijednu 24,86 milijardi KM, a izvoz je porastao na 9,06 milijardi KM, što je za 4,67 posto više nego u istom razdoblju lani. Prema podacima Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH, gotovo 77 posto ukupnog izvoza plasirano je na tržište Evropske unije.
U istom razdoblju uvoz je dosegnuo 15,80 milijardi KM i veći je za 5,71 posto, odnosno 853,5 milijuna KM. Zbog većeg apsolutnog rasta uvoza u odnosu na izvoz, vanjskotrgovinski deficit porastao je za 7,13 posto i iznosi 6,74 milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom smanjena na 57,3 posto.
Na konferenciji za novinare u Sarajevu dopredsjednik VTK/STK BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković i predstavnica Sektora za makroekonomski sistem Belma Alihodžić predstavili su osnovne pokazatelje razmjene BiH sa svijetom u prvih šest mjeseci 2026. godine. Kao najznačajnija izvozna tržišta navedeni su Hrvatska, Njemačka, Austrija, Srbija i Slovenija, dok su u ukupnoj razmjeni vodeći partneri Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija i Italija.
Vuković je naveo da je gotovo 77 posto ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine završilo na tržištu Evropske unije, te da snažan rast izvoza u Hrvatsku i Njemačku pokazuje otpornost domaće gospodarstva. Istodobno je istaknuo da gotovo nepromijenjen trgovinski deficit upućuje na izraženu ovisnost Bosne i Hercegovine o uvozu i potrebu za jačanjem izvozne konkurentnosti, intenziviranjem izvoznih aktivnosti i diverzifikacijom izvoznih tržišta.
Analiza vodećih tarifnih grupa pokazuje da je razmjena i dalje koncentrirana na energente, vozila, farmaceutske proizvode i sirovine u uvozu, dok izvoz predvode proizvodi elektroindustrije, metaloprerađivačkog sektora, namještaj, električna energija i proizvodi namjenske industrije. Najveću izvoznu vrijednost ostvarile su izolirane žice, električna energija, konstrukcije od željeza i čelika, rude olova i koncentrati te dijelovi za motorna vozila.
Belma Alihodžić navela je i da su značajan doprinos izvozu dali proizvodi od aluminija te drvna industrija, dok je među vodećim izvoznim proizvodima i vojna municija. S druge strane, u uvozu prednjače naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, putnički automobili i lijekovi, a među značajnim uvoznim proizvodima su i aluminij u sirovim oblicima te bakrena žica kao inputi za domaću prerađivačku industriju. Uvoz električne energije, kako je navedeno, potvrđuje potrebu za nadoknadom domaće proizvodnje.
Prema iznesenoj analizi, rast izvoza u prvom polugodištu 2026. godine prvenstveno je rezultat boljih rezultata sektora metala, mašina i elektroindustrije, koji su ublažili negativne efekte pada izvoza energije te prehrambenih i hemijskih proizvoda. Istodobno je upozoreno na usporavanje prerađivačke industrije u Evropskoj uniji, stagnaciju proizvodnje kapitalnih dobara i rast troškova energije kao izazove za izvozno orijentirane kompanije iz BiH.
Alihodžić je rekla da rezultati potvrđuju snažnu izvoznu bazu u metaloprerađivačkoj, elektro i mašinskoj industriji, ali i da se vide zabrinjavajući trendovi, prije svega pad izvoza energije, produbljivanje deficita u agroindustriji i smanjenje udjela proizvoda više dodane vrijednosti u pojedinim sektorima. Kao naredni izazov istaknuta je potreba za modernizacijom proizvodnje, energetskom sigurnošću i razvojem finalnih proizvoda, dok će daljnja konkurentnost izvoza BiH, kako je zaključeno, u velikoj mjeri zavisiti od oporavka industrijske aktivnosti u Evropskoj uniji i sposobnosti domaćih kompanija da povećaju produktivnost i dodanu vrijednost.
