Naslage čađi u benzinskim i dizelskim motorima s vremenom mogu smanjiti učinkovitost rada motora, povećati potrošnju goriva i otežati prolazak eko-testa na tehničkom pregledu. Zbog toga se sve češće spominje postupak dekarbonizacije motora, kojim se uklanjaju naslage ugljika iz unutrašnjosti motora.
Dekarbonizacija je čišćenje motora od naslaga čađi koje se nakupljaju na dijelovima poput ventila, EGR ventila, turbopunjača, filtra čestica i katalizatora. Prekomjerno nakupljanje tih naslaga može utjecati na rad motora, smanjiti njegove performanse i povećati emisiju štetnih plinova.
Jedna od metoda koja se koristi u praksi temelji se na proizvodnji mješavine vodika i kisika postupkom elektrolize vode. Dobiveni plin uvodi se u usisni sustav motora, gdje tijekom rada može pomoći u uklanjanju dijela naslaga ugljika s ključnih komponenti.
Nakon postupka, kod pojedinih vozila moguće je poboljšanje rada motora, smanjenje emisije čađi iz ispušnog sustava te lakše ispunjavanje ekoloških zahtjeva na tehničkom pregledu. Ipak, učinci mogu ovisiti o stanju motora, broju prijeđenih kilometara i stupnju zaprljanosti.
Stručnjaci ističu da je dekarbonizacija namijenjena i benzinskim i dizelskim motorima, kao i pojedinim radnim strojevima, ali naglašavaju da taj postupak ne može zamijeniti redovito održavanje niti otkloniti mehaničke kvarove na motoru. Redovni servisi, kvalitetno gorivo i pravodobna zamjena potrošnih dijelova i dalje su ključni za dug vijek motora i manje štetne emisije.