| / Više
Dok građani u Bosni i Hercegovini plaćaju sve skuplje mlijeko, proizvođači tvrde da rade u sve težim uvjetima i da im poslovanje svakim danom postaje neodrživo. Uz niske otkupne cijene i povijesno skupi repromaterijal, poljoprivrednici upozoravaju i na to da je ugrožena proljetna sjetva, što bi, kako navode, moglo dodatno produbiti probleme u opskrbi hranom i stvoriti nove potrese na policama širom zemlje.
Na terenu se, kažu proizvođači, osjeća potpuni raskorak između cijene koju plaća potrošač i zarade koja ostaje farmerima. Fikret Ahmetaš, koji je prije 20 godina krenuo praktično od nule, opisuje svakodnevicu bez radnog vremena i bez odmora. Kako kaže, briga traje 24 sata dnevno, jer je svaka farma zahtjevan sustav koji traži stalni angažman, ulaganja i disciplinu. Nakon dva desetljeća rada, njegova petočlana obitelj i dalje živi od prodaje mlijeka, ali posljednji period donio je, ističe, samo nove troškove i sve manje prihode.
Ključni problem, prema njegovim riječima, jest otkupna cijena mlijeka koja je pala na mizernih 0,65 feninga, dok mljekare istodobno otkupljuju i manje količine. Ahmetaš otvoreno kaže da je doveden u situaciju u kojoj više ne zna što da radi, jer nakon godina mukotrpnog rada sada posluje u minusu. Posebno ga brine što na farmi rade i njegova djeca, pa postavlja pitanje što im uopće može reći kada i sam više ne vidi izlaz iz trenutne situacije.
Sličnu priču ima i obitelj Burko, koja se također suočava s viškom neotkupljenog mlijeka i smanjenom otkupom. Zijada Burko navodi da ljudi ne mogu raditi kada su cijene toliko niske, jer se u minusu ne može opstati. Obitelj je od rada s jednom kravom tijekom nekoliko godina došla do farme s 19 muznih grla, no sada im svaki drugi dan ostaje oko 100 litara mlijeka viška. Taj problem traje već četiri mjeseca, a odgovor na pitanje koliko dugo će moći izdržati ostaje neizvjestan.
Problemi se, međutim, ne zaustavljaju samo na mlijeku. Alen Javorovac objašnjava da je repromaterijal skuplji za 100 posto u odnosu na ranije godine, zbog čega će ovogodišnja sjetva biti najskuplja do sada. Navodi da samo oranje po dunumu sada košta 100 KM, dok je umjetno gnojivo poskupjelo s 20 na više od 30 KM. Kao dodatni udar na proizvodnju spominje i kukuruz, gdje kilogram košta 18 KM, a deset vreća za sjetvu i prehranu staje 1700 do 1800 KM.
Javorovac trenutno ima 25 muznih grla, ali zbog problema s otkupom kaže da će ih morati smanjiti na pet. Od te farme do sada je živjelo sedam članova obitelji. I on upozorava na velike količine mlijeka koje ostaju neiskorištene: prije je predavao 460 litara dnevno, a sada 260 litara, dok mu se otkup smanjio za 100 litara. Zbog toga mu mjesečno ostane oko 2.000 litara mlijeka viška, što, kako kaže, znači minus od 2.500 KM mjesečno.
Proizvođači upozoravaju da ovakav trend može dovesti do gašenja farmi i odustajanja ljudi od proizvodnje. Kako ističu, problem nije u tome da ljudi ne žele raditi, nego da u takvim uvjetima ne mogu opstati. Ako se otkupne cijene ne usklade s rastom troškova, strahuju da će domaća proizvodnja mlijeka i dalje padati, dok će građani na policama nastaviti plaćati sve više.
Vezane vijesti
