Stručnjaci za spavanje upozoravaju da se popularna preporuka o osam sati sna ne odnosi jednako na sve, ali da je sve ispod šest sati uglavnom nezdravo. Liječnik Tom Chambers, specijalista medicine spavanja, rekao je da se kao normalan i zdrav raspon najčešće uzima šest do devet sati sna. Kratki periodi sa tri ili četiri sata sna, navodi, vjerovatno neće ostaviti trajne posljedice, ali će oslabiti svakodnevno funkcionisanje.
Eidn Mahmoudzadeh, liječnik za poremećaje spavanja i suosnivač projekta The Sleep Project, poručuje da neki ljudi mogu duže vrijeme funkcionisati s vrlo malo sna bez vidljivih trajnih posljedica, ali da se problemi nakupljaju kroz godine. U tom kontekstu upozorava se na povezanost dugotrajne neispavanosti s dijabetesom, gojaznošću, demencijom, srčanim bolestima, moždanim udarom, depresijom i anksioznošću.
Posebno se naglašava da redovan raspored odlaska na spavanje i buđenja može biti važniji od samog broja sati sna. Stručnjaci se pri tome pozivaju na britansku studiju iz 2023. godine u kojoj je učestvovalo 61.000 ljudi. Uz to ističu da dnevna drijemanja ne mogu poništiti posljedice stalnog manjka sna, a preporuka je da traju kraće od 30 minuta i da budu u ranim popodnevnim satima.
Izdvojena je i mala grupa ljudi s rijetkim genetskim varijacijama koji prirodno funkcionišu sa četiri do pet sati sna. Ipak, doktori upozoravaju da je riječ o manje od jedan posto populacije i da većina ljudi koja spava tako malo zapravo sebi šteti. Chambers je rekao da je spavanje od nula do tri sata po noći opasno i da to ne bi preporučio u široj primjeni za većinu ljudi na planeti. Za svakodnevno zdravlje, poruka stručnjaka ostaje jednostavna: manje od šest sati sna ne bi trebalo postati pravilo.