Investitori upozorili na višegodišnja čekanja za energetske projekte u Hrvatskoj

Energetska tranzicija u Hrvatskoj i dalje zapinje zbog spore administracije, neusklađenosti institucija i nedostatka ključne mrežne infrastrukture, a na to su upozorili sudionici okruglog stola održanog u sklopu konferencije Energetska budućnost Hrvatske 2026. Na panelu su sudjelovali Nikola Vištica iz HERA-e, Maja Pokrovac iz OIEH-a, Ljupko Teklić iz HOPS-a, Zvonimir Novak iz Enna-e i Vladimir Sabo iz E.ON-a.

Jedna od glavnih tema bila je razlika u tempu realizacije investicija u Hrvatskoj i drugim europskim tržištima. Novak je naveo primjer elektrane u sjevernom dijelu Hrvatske za koju je ugovor potpisan u rujnu 2022., a uporabna dozvola dobivena tek nedavno. Dodao je da je, nakon odluke o ugradnji baterijskog sustava, procedura za dozvole ponovno produljena te da se puna funkcionalnost i rad u dva smjera očekuju tek u prvom kvartalu 2027. godine. Prema njegovu izračunu, od početka projekta do realizacije proći će gotovo pet godina.

Istodobno je naveo primjer Rumunjske, gdje je Enna u rujnu prošle godine zaključila posao za solarnu elektranu snage 100 MW, mjesec dana kasnije potpisala EPC ugovor i odmah ugovorila baterijski sustav u dva smjera. Novak je rekao i da je takav sustav u Hrvatskoj zakonski još uvijek nije moguće ugovoriti te da bi u pogonu trebao biti početkom 2027. godine. Po njegovim riječima, razlika u brzini početka i realizacije projekta iznosi gotovo pet godina.

Pokrovac je istaknula da su energetska odobrenja za projekte koji su godinama stajali napokon djelomično pokrenuta te da se kroz izmjene Zakona o tržištu električne energije rješavaju blokade za projekte ukupne snage 457 MW, s ciljem da se do ljeta dođe do 900 MW, odnosno tri vjetroelektrane i 15 solarnih elektrana. Istodobno je upozorila na nepoštivanje zakonskih rokova i nedostatak predvidljivosti troškova, posebno kada je riječ o ograničenjima na mreži.

Prema njezinu stajalištu, projekt nije bankabilan ako trošak ograničenja na mreži nije predvidiv, a trenutačno, kako je rekla, nijedan projekt u Republici Hrvatskoj nije bankabilan jer investitori ne znaju koliko će im energije biti uskraćeno ni koliki je točno segment ograničenja koji moraju platiti. Pokrovac je također poručila da kritičnu infrastrukturu, poput dalekovoda, mora graditi i financirati država vlastitim ili EU sredstvima, a ne prebacivati kompletan trošak na privatni sektor.

Na njezine riječi reagirao je Nenad Švarc iz HEP-Proizvodnje, koji je rekao da nije svaka infrastruktura kritična i da se s tim pojmom treba pažljivo baratati. Pokrovac je dodatno kritizirala i izostanak dijaloga između institucija, navodeći da HERA proizvođače poziva pojedinačno, ali da nema zajedničke suradnje HOPS-a, HERA-e i proizvođača, iako su međusobno vezani.