Hrvatska osigurala gotovo 600 milijuna eura za novu infrastrukturu otpada, u fokusu i energane

Hrvatska ulazi u razdoblje pojačanih ulaganja u sustav gospodarenja otpadom, a u središtu su centri za gospodarenje otpadom i priprema projekata energana. Prema istaknutom na 13. Međunarodnoj konferenciji o zaštiti okoliša “Cirkularnost i tehnologije” u Poreču, u zemlji su trenutačno u funkciji četiri centra za gospodarenje otpadom, dok se dodatni projekti razvijaju ili pripremaju.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen naveo je da je Vlada putem resornog ministarstva, Fonda i drugih institucija osigurala gotovo 600 milijuna eura za projekte gospodarenja otpadom. Dodao je i da se ove godine planira uložiti dodatnih više od 110 milijuna eura. U četiri centra koja su trenutačno u izgradnji osigurano je 181 milijun eura europskih sredstava te dodatnih 60 milijuna eura iz državnog proračuna i Fonda.

U funkciji su centri Marišćina, Kaštijun, Bikarac i Biljane Donje, dok se otvaranje petog centra, Babine Gore kod Karlovca, očekuje krajem kolovoza ili početkom rujna. U sljedeće dvije do tri godine predviđeno je i puštanje u rad centara Piškornica, Lećevica i Lučino Razdolje. Uz to se pripremaju projekti Orlovnjak, Šagulje i CGO Zagreb.

Za zagrebački centar direktorica Ana Pavičić Kaselj izjavila je da očekuje izgradnju CGO Zagreb do kraja 2028., odnosno početkom 2029. godine. Grad Zagreb uskoro bi trebao odlučiti o izgradnji energane, a preliminarne analize upućuju da bi vlastito postrojenje moglo biti ekonomski opravdano. U Fondu pritom naglašavaju važnost suradnje lokalne i državne uprave, komunalnih društava i građana, uz poruku da gospodarenje otpadom počinje na kućnom pragu.

Iz Fonda navode i da Hrvatska već niz godina razvija sustav za posebne kategorije otpada, uključujući ambalažu, elektronički otpad, vozila i gume, te da se kroz te sustave prosječno oporabi više od 85 posto prikupljenih količina. U budućim ulaganjima u fokusu bi trebali biti biootpad, građevinski i tekstilni otpad te baterije i solarni paneli. Kroz javni poziv resornog ministarstva i Fonda vrijedan 58 milijuna eura već je ugovoreno 69 projekata za razvoj postrojenja za oporabu otpada.

Posebna pozornost na konferenciji bila je na zbrinjavanju ostatnog otpada i energetskoj oporabi. U Fondu smatraju da energetska oporaba otpada treba biti dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, po uzoru na praksu brojnih europskih država. Prva energana već se razvija u Šibeniku, u CGO Bikarac, i riječ je o postrojenju za energetsku oporabu goriva iz otpada i muljeva iz uređaja za obradu otpadnih voda. Na konferenciji je također rečeno da je za gradnju energane kada se kreće od nule potrebno od osam do 10 godina.