Hrvatska i Njemačka potpisale plan suradnje do 2030.

Hrvatska i Njemačka potpisale su u Berlinu Zajedničku izjavu o pojačanoj suradnji koja predviđa zajednički akcijski plan i listu projekata za razdoblje od 2026. do 2030. godine. Dokument su potpisali hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul, a u središtu razgovora bili su energija, digitalizacija i umjetna inteligencija.

Grlić Radman je nakon susreta rekao da su obje strane uzele u obzir nove geopolitičke okolnosti te teme koje smatraju od zajedničkog interesa. Kao važne političke teme izdvojeni su rat u Ukrajini te kriza i rat na Bliskom istoku, za koje je hrvatski ministar rekao da imaju negativne implikacije na gospodarstvo i cijene energenata. Naveo je i da je intenziviranje odnosa važno nakon dolaska demokršćansko-socijaldemokratske koalicije na vlast u Njemačkoj prije godinu dana.

Osim s Wadephulom, hrvatski ministar sastao se i s predsjednikom vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Arminom Laschetom te predsjednikom parlamentarnog odbora za europska pitanja Antonom Hofreiterom. U razgovorima je otvoreno i pitanje proširenja Europske unije na zapadni Balkan te na Ukrajinu i Moldaviju, uz stav da se moraju poštivati vrijednosna podloga i kriteriji te da se svaka kandidatkinja i kandidat trebaju ocjenjivati prema zaslugama.

U objavljenoj Zajedničkoj izjavi navodi se da obje vlade, suočene s izazovima suvremenog doba, žele osnažiti partnerstvo i podići odnose na novu razinu. Među konkretnim projektima spominju se modernizacija samohodnih haubica PzH 2000 te zajednička nabava tenkova Leopard 2A8, za što je sporazum već potpisan tijekom prošlogodišnjeg posjeta premijera Andreja Plenkovića Berlinu.

Dokument obuhvaća i planove za jačanje suradnje u borbi protiv ilegalne migracije. U tekstu se navodi da će obje vlade raditi na jačanju kapaciteta za zaštitu vanjskih granica Europske unije, u skladu s pravom EU-a i relevantnim međunarodnim pravom, uključujući načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja migranata. Na gospodarskom planu spominje se i mogućnost suradnje na zajedničkom iskorištavanju lučke infrastrukture, uz izričito navođenje luka u Rijeci i Zadru.