Foto: flickr
Europska unija je u 2025. godini zabilježila trgovinski deficit s Kinom od 359,8 milijardi eura, pokazuju podaci Eurostata. Prema tim brojkama, EU je u Kinu izvezla robe u vrijednosti od 199,6 milijardi eura, dok je iz Kine uvezla 559,4 milijarde eura, što potvrđuje i dalje izrazito neravnoteženu robnu razmjenu između dvaju najvećih svjetskih gospodarskih blokova.
Podaci europskog statističkog ureda pokazuju i da su se trendovi u 2025. kretali u suprotnim smjerovima. Izvoz EU-a u Kinu smanjen je za 6,5 posto u odnosu na 2024. godinu, dok je uvoz iz Kine porastao za 6,4 posto. Time se nastavilo produbljivanje deficita u trgovini robom, iako dugoročni pogled pokazuje da je razmjena znatno porasla u odnosu na prije deset godina.
U usporedbi s 2015. godinom, izvoz EU-a u Kinu porastao je za 37,1 posto, sa 145,6 milijardi eura, dok je uvoz iz Kine skočio za 89 posto, sa 295,9 milijardi eura. Drugim riječima, kineska roba je u proteklom desetljeću rasla brže od europskog izvoza na to tržište, što dodatno objašnjava zašto je trgovinski minus Unije s Kinom toliko velik.
Kada se promatra struktura izvoza prema Harmoniziranom sustavu, pet najvažnijih izvoznih skupina činilo je 59,8 posto ukupnog izvoza EU-a u Kinu u 2025. Najviše je izvezeno strojeva, mehaničkih uređaja i dijelova, u vrijednosti od 45,3 milijarde eura, odnosno 22,7 posto ukupnog izvoza. Slijede električni strojevi i dijelovi, audiovizualna oprema i pribor s 29 milijardi eura ili 14,5 posto, te vozila osim željezničkih ili tramvajskih vozila s 16,4 milijarde eura, odnosno 8,2 posto.
Među vodećim izvoznim skupinama našli su se i optički, fotografski, kinematografski, precizni, medicinski ili kirurški instrumenti, vrijedni 15,1 milijardu eura, odnosno 7,5 posto, te farmaceutski proizvodi s 13,6 milijardi eura ili 6,8 posto ukupnog izvoza u Kinu.
Ni na uvoznoj strani slika nije bila ništa uravnoteženija. Pet najvećih kategorija činilo je 63,8 posto ukupnog uvoza iz Kine. Najviše je uvezeno električnih strojeva i dijelova, audiovizualne opreme i pribora, u vrijednosti od 164,9 milijardi eura, što predstavlja 29,5 posto ukupnog uvoza. Na drugom mjestu bili su strojevi, mehanički uređaji i dijelovi sa 106,5 milijardi eura ili 19 posto.
Uvoz su dodatno predvodile organske kemikalije, vrijedne 34,1 milijardu eura, odnosno 6,1 posto, zatim vozila osim željezničkih ili tramvajskih vozila s 29,9 milijardi eura ili 5,4 posto, te namještaj i rasvjeta, posteljina i madraci te prefabricirane građevine s 21,3 milijarde eura, odnosno 3,8 posto.
Izvori podataka navedeni su kao Eurostatovi podaci o trgovini između Kine i EU-a, u okviru tematskog područja međunarodne trgovine robom i baze podataka o međunarodnoj trgovini robom.
Vezane vijesti
