Foto: Freepik Premium
Najbogatije članice Europske unije okupljene oko Njemačke, Nizozemske, Švedske, Austrije i Danske pripremaju zajednički otpor dijelu prijedloga novog višegodišnjeg europskog proračuna, dok Hrvatska u raspravi nastoji zaštititi razvojne fondove. Riječ je o proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. godine, koji Komisija procjenjuje na gotovo dva bilijuna eura, a pregovori su tek na početku.
U središtu prijepora nalaze se kohezijska politika i zajednička poljoprivredna politika, koje prvi put nakon dva desetljeća više nisu politički zaštićene stavke. Upravo je ta promjena potaknula koordiniranje neto uplatiteljica, kojima cilj nije samo smanjiti ukupni račun Bruxellesa nego i unaprijed postaviti granice pregovora te promijeniti prioritete europske potrošnje.
Za Hrvatsku je ovaj dio pregovora važan zbog položaja zemlje koja je među korisnicama razvojnih sredstava iz europskog proračuna. U raspravi se zato posebno prati svaki pokušaj smanjenja omotnice za koheziju, jer bi se time mijenjao okvir u kojem se dosad financirao dio razvojnih projekata u manje razvijenim državama članicama.
Prijedlog proračuna otvara i širu borbu oko toga kako će Europska unija raspoređivati novac u idućem sedmogodišnjem razdoblju. Dok skupina bogatijih članica želi snažnije ograničiti rast zajedničke potrošnje, druge članice nastoje zadržati postojeću razinu potpore za razvojne i poljoprivredne politike, pa će prvi krug pregovora pokazati koliko je prostor za kompromis uopće širok.
U takvim pregovorima očekuje se da će se razlike između neto uplatiteljica i zemalja koje više ovise o europskim fondovima još jasnije otvoriti. Hrvatska će pritom braniti razvojne fondove kao jedno od ključnih pitanja budućeg financijskog okvira, dok će rasprava u Bruxellesu odlučivati hoće li kohezija ostati na dosadašnjoj razini ili će biti pod pritiskom rezova.
Vezane vijesti
