BiH pred ratifikacijom sporazuma o Južnoj interkonekciji, a rasprava o gasu i dalje traje

Sporazum o Južnoj plinskoj interkonekciji između Bosne i Hercegovine i Hrvatske potpisan je prije dva mjeseca, ali još nije ratifikovan u Parlamentarnoj skupštini BiH. O projektu se istodobno vode političke i stručne rasprave, a dio sudionika upozorava da bi se ovisnost o ruskom gasu mogla zamijeniti novim privatnim monopolima ako pravni okvir ne bude uređen do kraja.

Iz Delegacije Europske unije u BiH poručuju da zemlja treba pratiti ciljeve EU do 2030. i 2050. godine, među kojima su veći udio obnovljivih izvora energije, manja potrošnja i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Program menadžer Delegacije EU u BiH Solomon Ioannou rekao je da usklađivanje s energetskom tranzicijom nije samo tehničko ni ekonomsko pitanje, nego i strateški izbor koji odražava poziciju BiH u Europi i njezinu dugoročnu budućnost unutar europske porodice.

Na konferenciji Kruga 99 upozoreno je da BiH i dalje nema usvojen državni zakon o gasu, regulatora za gas niti implementiran treći energetski paket Europske unije. Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović ocijenio je da se i Južna interkonekcija gradi na pravno nesigurnim temeljima, što, kako je rekao, nije samo tehničko pitanje nego i pitanje kredibiliteta integracijskog procesa.

Sudionici rasprave ukazali su i na rizik da bi kontrola nad plinskim tokovima mogla postati instrument moći u uskom krugu aktera. Profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Hazim Bašić rekao je da bi investicija mogla odvesti državu iz ruske energetske zavisnosti u zavisnost od privatnog monopola, dok je energetska ekspertica Mehdija Pepić poručila da se preko noći usvajaju zakoni koji, kako je navela, daju energetski suverenitet nekome s netransparentnim namjerama.

U međuvremenu nije potpisan ni ugovor s američkim investitorom, a iz Naše stranke poručuju da zbog američkih lobista koji podržavaju i lobiraju za Milorada Dodika treba još pričekati. Evropska unija, pak, kroz projekte i Plan rasta i dalje podržava reforme u energetskom sektoru, ali BiH zbog političkog zastoja zasad ne koristi sredstva iz tog programa. Plan predviđa usklađivanje zakona o električnoj energiji i gasu s evropskim pravilima, ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost te osiguravanje tržišnih cijena.