AFET usvojio izvješća o proširenju, u fokusu i hrvatska manjina u Srbiji

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojio je izvješća o proširenju, među njima i izvješća o napretku Srbije i Kosova za 2025. godinu. U dokumente su uključeni i amandmani zastupnice Željane Zovko, a dio zaključaka odnosi se izravno na položaj hrvatske manjine u Srbiji, kao i na pitanja arhiva bivših jugoslavenskih službi.

Za Srbiju se u izvješću navodi da bi Beograd trebao jasnije definirati svoju europsku orijentaciju, uz poruku da daljnji napredak u pristupnim pregovorima mora biti vezan uz mjerljiv napredak u području temeljnih vrijednosti te snažnije usklađivanje s vrijednostima i politikama Europske unije. Posebno je, na inicijativu Zovko, odbacena neutemeljena optužba srbijanskih vlasti o navodnom hrvatskom miješanju i sudjelovanju u provedbi lokalnih izbora održanih u ožujku 2026. godine.

U istom dijelu izvješća osuđuju se napadi, zastrašivanje, ciljanje i govor mržnje usmjereni protiv manjinskih zajednica u Srbiji, uključujući hrvatsku manjinu. Navodi se i poziv na punu provedbu antidiskriminacijskog zakonodavstva te učinkovite istrage i procesuiranje zločina motiviranih mržnjom. Dokument uključuje i zahtjeve da Srbija osigura jednaka prava hrvatskoj manjini kakva srpska manjina uživa u Hrvatskoj, pokaže predanost rješavanju otvorenih pitanja hrvatske zajednice te prestane s praksama prisvajanja hrvatske kulturne baštine, osporavanja podrijetla hrvatske književne tradicije i dovođenja u pitanje statusa hrvatskog jezika.

Za Kosovo izvješće ga opisuje kao općenito predanog i proeuropskog partnera, ali istodobno ističe da daljnji napredak prema članstvu ovisi o nastavku reformi, demokratskoj otpornosti i normalizaciji odnosa sa Srbijom. Poseban naglasak stavljen je na vladavinu prava, usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, prava manjina, pomirenje i socioekonomski razvoj.

Amandmanima Željane Zovko u dio o Kosovu uključeni su pozivi na jačanje zaštite vjerskih manjina i osiguravanje nesmetanog pristupa vjerskim objektima, kao i na veće napore kako bi se manjinskim zajednicama osigurale jednake mogućnosti i primjerena zastupljenost u političkom i kulturnom životu, javnim medijima, upravi i pravosuđu. U dokumentu je i pozdravljeno potpisivanje trilateralne deklaracije o obrambenoj suradnji između Kosova, Albanije i Hrvatske, usmjerene na jačanje obrambenih sposobnosti i suradnje u suzbijanju hibridnih prijetnji.

U oba izvješća posebno se naglašava važnost otvaranja i pune dostupnosti arhiva bivših jugoslavenskih tajnih službi UDBA-e i KOS-a. Europski parlament, na inicijativu Zovko, ponovno poziva na otvaranje i objavu ratnih i jugoslavenskih arhiva, uključujući pristup dosjeima bivše jugoslavenske tajne službe i Kontraobavještajne službe JNA, kao i na pristup relevantnoj dokumentaciji koja se nalazi u Beogradu i Prištini. Ističe se da je pristup arhivima važan za rasvjetljavanje zločina iz komunističkog razdoblja i djelovanja kriminalnih organizacija, ali i za regionalnu suradnju kroz razmjenu informacija, rješavanje pitanja nestalih osoba, procesuiranje ratnih zločina, pitanja sukcesije i povrat kulturnih dobara.