Hrvatska širi mrežu za otpad, a u fokusu su i energane

Hrvatska istodobno gradi i priprema novu infrastrukturu za gospodarenje otpadom, pri čemu se uz centre za gospodarenje otpadom sve više otvara i pitanje energana za ostatni otpad. Prema procjenama stručnjaka, za takve projekte od početka do puštanja u rad treba osam do deset godina, a prvi takav projekt već se razvija u Šibeniku, u CGO-u Bikarac.

Tema je otvorena na 13. međunarodnoj konferenciji o zaštiti okoliša „Cirkularnost i tehnologije” u Poreču, gdje su se okupili predstavnici institucija, gradova i općina, komunalnih društava, tvrtki iz sektora gospodarenja otpadom te hrvatski i međunarodni stručnjaci. Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen ocijenio je da je Hrvatska u vrlo intenzivnom trenutku za ovaj sustav i naveo da je posljednjih godina u sektor uloženo znatno više sredstava.

Balen je rekao i da je Vlada putem resornog ministarstva, Fonda i drugih institucija osigurala gotovo 600 milijuna eura za projekte gospodarenja otpadom, dok se ove godine planira dodatnih više od 110 milijuna eura. U Hrvatskoj su trenutačno u funkciji četiri centra za gospodarenje otpadom — Marišćina, Kaštijun, Bikarac i Biljane Donje — a otvaranje petog centra, Babine Gore kod Karlovca, očekuje se krajem kolovoza ili početkom rujna.

U sljedeće dvije do tri godine predviđeno je i pokretanje centara Piškornica, Lećevica i Lučino Razdolje. Za četiri centra koja su trenutačno u izgradnji osigurano je 181 milijun eura iz europskih sredstava te dodatnih 60 milijuna eura iz državnog proračuna i Fonda. Istodobno se pripremaju projekti Orlovnjak, Šagulje i CGO Zagreb, a direktorica zagrebačkog centra Ana Pavičić Kaselj rekla je da očekuje izgradnju do kraja 2028., odnosno početkom 2029. godine.

Grad Zagreb bi uskoro trebao odlučiti i o izgradnji energane, a preliminarne analize, kako je navedeno, upućuju na to da bi vlastito postrojenje moglo biti ekonomski opravdano. Iz Fonda poručuju da je uz recikliranje i sprječavanje nastanka otpada potrebno otvoriti i raspravu o zbrinjavanju ostatnog otpada, odnosno dijela koji se ne može reciklirati, te da bi energetska oporaba trebala biti dio cjelovitog sustava, po uzoru na praksu više europskih država.

U fokusu budućih ulaganja bit će biootpad, građevinski i tekstilni otpad te baterije i solarni paneli. Kroz javni poziv resornog ministarstva i Fonda, vrijedan 58 milijuna eura, već je ugovoreno 69 projekata za razvoj postrojenja za oporabu otpada. Uz to, na konferenciji je spomenuto da cementare također spaljuju otpad, a iz Holcima su naveli da to rade od početka ove godine, dok je ocjena stručnjaka da se energane i cementare i ubuduće trebaju nadopunjavati.