Bruxelles upozorava Hrvatsku zbog rashoda i poreza na nekretnine

Europska komisija u proljetnom paketu Europskog semestra Hrvatskoj je uputila pet preporuka, a u središtu pozornosti našli su se kontrola neto rashoda, kvaliteta javne potrošnje i reforma oporezivanja nekretnina. Komisija pritom navodi da Hrvatska treba poduzeti mjere kako bi bolje nadzirala rashode i usmjerila javni novac prema ulaganjima koja potiču rast.

Prema procjeni Komisije, neto rashodi u Hrvatskoj trebali bi u 2026. porasti za 5,7 posto, a kumulativno za 37,5 posto u razdoblju 2024. – 2026. Projekcije su iznad preporučenih granica, a odstupanje u 2026. godini procjenjuje se na nešto više od 0,3 posto BDP-a. Kada se promatraju sve tri godine zajedno, Komisija navodi i kumulativno odstupanje od 1,6 posto BDP-a, odnosno 1,0 posto ako se uračuna fleksibilnost za veće obrambene izdatke predviđena nacionalnom klauzulom o odstupanju.

U obrazloženju se navodi da će javne financije u godinama koje dolaze biti pod sve većim pritiskom zbog većih potreba za produktivnim ulaganjima, starenja stanovništva, prilagodbe klimatskim promjenama, obrane i dvostruke tranzicije. Zato se od Hrvatske traži da poboljša kvalitetu i učinkovitost javne potrošnje, pojača redovite preglede potrošnje i te preglede uklopi u proračunski okvir, a da pritom preispita i učinkovitost poreznih rashoda.

Jedna od preporuka odnosi se i na porez na nekretnine. Komisija navodi da su nedavne reforme u Hrvatskoj bile važan korak, ali da je trenutačni okvir ograničen jer se odnosi samo na prazne i sekundarne nekretnine te se uglavnom temelji na lokaciji i veličini, a ne na tržišnoj vrijednosti. U dokumentu se preporučuje uvođenje komponente temeljene na tržišnoj vrijednosti i postupno širenje porezne osnovice, uz uzimanje u obzir platežne sposobnosti poreznih obveznika.

Bruxelles pritom povezuje takav pristup s većim prihodima i pravednijom raspodjelom poreznog tereta, ali i s poticanjem da se nenastanjeni stambeni objekti vrate na tržište stanovanja. Uz to se od Hrvatske traži nastavak reforme periodičnog oporezivanja imovine te dovršetak potrebne administrativne infrastrukture i uvođenje sustava temeljenog na vrijednosti.

Komisija je u istoj skupini preporuka tražila i nastavak reformi i ulaganja iz Mehanizma za oporavak i otpornost te zadržavanje zamaha u provedbi kohezijske politike. Navodi i da je Hrvatska u provedbi programa iz europskih fondova, uključujući ERDF, JTF, ESF+ i Kohezijski fond, iznad prosječnog tempa na razini EU-a kada je riječ o odabiru projekata i plaćanjima.

U preostalim preporukama Hrvatsku se poziva na jačanje istraživanja i inovacija, tržišta kapitala, regulatorno pojednostavljenje, brže izdavanje dozvola i ubrzanje širenja širokopojasnog interneta u slabije pokrivenim područjima, posebno u ruralnim krajevima i na otocima. Posebno su istaknute i mjere za energetsku tranziciju, uključujući brže uvođenje obnovljivih izvora energije, modernizaciju mreže, skladištenje električne energije i postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva.

Zadnja preporuka odnosi se na tržište rada, obrazovanje i socijalnu politiku. Komisija traži mjere za smanjenje manjka radne snage i vještina, jačanje osnovnih i STEM vještina, više usavršavanja i prekvalifikacija te bolje ciljanje socijalnih naknada i dugotrajne skrbi.