Ogorac: Srbija se naoružava bez stvarne prijetnje iz susjedstva, a AI ulazi u novu fazu ratovanja

Na Veleučilištu Velika Gorica 2. i 3. lipnja održat će se Međunarodna konferencija Dani kriznog upravljanja 2026., a među govornicima je i dr. sc. Marinko Ogorec. U razgovoru je upozorio na sigurnosne dileme u regiji, osobito kada je riječ o ubrzanom naoružavanju Srbije, za koje kaže da ne odgovara stvarnoj ugrozi iz susjedstva.

Konferencija se održava 19. put i okuplja stručnjake koji raspravljaju o krizama i kriznom upravljanju. Ovogodišnji program obuhvaća klimu i globalne klimatske promjene, otpornost lokalnih zajednica, međunarodna i europska sigurnosna pitanja, ulogu medija te primjenu novih tehnologija u upravljanju krizama.

Govoreći o Srbiji, Ogorec je ocijenio da je ondje riječ o ozbiljnim unutarnjim političkim i društvenim potresima. Smatra i da se revidiranje povijesti u srpskoj politici koristi prije svega za unutarnje političke potrebe, dok je pitanje vlasti predsjednika Aleksandra Vučića, kako je rekao, srpski problem. Oprez je posebno izrazio zbog nabave ofenzivnih sustava naoružanja, jer, kako navodi, postavlja se pitanje zbog čega zemlja kojoj objektivno ne prijeti ugroza iz susjedstva ubrzano kupuje vojnu opremu.

U dijelu razgovora o budućnosti ratovanja istaknuo je da besposadni sustavi sve više dobivaju prostor, ne samo dronovi nego i kopnena, ploveća i podvodna vozila bez posade. Ipak, upozorio je da nijedan budući sukob neće biti kopija rata u Ukrajini, jer svaki rat ima vlastite posebnosti. Kao treću veliku prekretnicu u povijesti ratovanja izdvojio je uvođenje umjetne inteligencije u vojne napore.

Posebno je naglasio da je vojna primjena umjetne inteligencije još nedovoljno istražena i da otvara najviše etičkih i društvenih dilema jer uključuje odlučivanje od taktičke do strateške razine. Ključno je pitanje, rekao je, koliko odlučuje čovjek, a koliko stroj, ali i tko snosi odgovornost za posljedice takvih odluka.

Osvrnuo se i na Hrvatsku vojsku te rekao da se nakon gotovo 20 godina zanemarivanja obrambenog sektora sada provodi obnova materijalnih i ljudskih kapaciteta. Po njegovu mišljenju, svaka nabava i investicija važna je jer Oružanim snagama treba gotovo sve što čini suvremenu vojsku. Kao važno pravilo izdvojio je nabavu sustava koji su dostupni u dogledno vrijeme, a pritom je istaknuo i potrebu razvoja vlastite vojne proizvodnje.

Na kraju je poručio da države u odnosima s drugima trebaju voditi računa prvenstveno o vlastitim nacionalnim interesima. U tom je kontekstu govorio i o nabavi izraelskog naoružanja, kao i o tome da su pojedini izraelski sustavi među najučinkovitijima u svijetu. Posebno je izdvojio i činjenicu da u Hrvatskoj tvrtka Orqa razvija dron za borbenu upotrebu, što je otvorilo pitanje konkurentnosti domaće industrije u odnosu na tvrtke koje imaju iskustvo iz aktualnih ratnih okolnosti.