Hrvatska Vlada po hitnom postupku poslala zakon protiv neprijavljenog rada: strože kazne i nova pravila i za radnike iz BiH

Vlada Republike Hrvatske uputila je u Sabor po hitnom postupku novi prijedlog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, a među obuhvaćenima su i radnici iz Bosne i Hercegovine. Prijedlog predviđa strože kažnjavanje poslodavaca, izmjene u načinu javne objave podataka o prekršiteljima i nova pravila za strane državljane čije se dozvole za boravak i rad produljuju.

Državna tajnica Ministarstva rada, obitelji, mirovinskoga sustava i socijalne politike Margareta Mađerić navela je da se predlaže preciziranje postupanja inspekcije, razmjerniji sustav sankcija za poslodavce koji opetovano koriste neprijavljeni rad te izmjena modela javne objave podataka na listi poslodavaca. Vlada je prijedlog u Sabor poslala uoči turističke sezone i radi usklađivanja s izmjenama Zakona o strancima.

Jedna od ključnih novina odnosi se na poslodavce kod kojih je neprijavljeni rad utvrđen više puta. Uz postojeće sankcije od 2.650 i 6.630 eura, uvodi se kazna od 8.000 eura po neprijavljenom radniku za poslodavca kojem se treći put u tri godine utvrdi takav prekršaj. Za poslodavce na takozvanoj crnoj listi predviđeno je i da javna objava traje godinu dana, umjesto dosadašnjih šest mjeseci, a za vrijeme boravka na listi neće moći koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja.

Zakon uvodi i ubrzani postupak brisanja s liste. Ministarstvo će to morati učiniti u roku od tri dana od zaprimanja zahtjeva, ako je priložen dokaz o uplati naloženog iznosa ili pravomoćna sudska odluka kojom je rješenje poništeno ili proglašeno ništavnim. Mogućnost brisanja uplatom ne odnosi se na treće i svako naredno utvrđivanje neprijavljenog rada. Prije isteka godine dana poslodavac će se moći brisati i u slučaju smrti, prestanka obrta, prestanka samostalne djelatnosti ili brisanja iz registra.

Predloženim izmjenama ukida se i bijela lista poslodavaca koji nisu počinili prekršaj u prijavljivanju rada. Istodobno se uvodi zaštita za poslodavce koji zapošljavaju državljane trećih zemalja ako dođe do administrativnog kašnjenja pri rješavanju zahtjeva za produljenje dozvole. U tom slučaju rad nakon isteka dozvole neće se smatrati neprijavljenim ako je zahtjev za produljenje podnesen prije isteka njezina važenja, u skladu s propisima o boravku i radu stranaca.

Među novim odredbama je i obvezna prijava radnika na mirovinsko osiguranje do punog radnog vremena ako već radi kod drugog poslodavca na nepuno radno vrijeme. Proširuje se i sustav JEER-a, odnosno Jedinstvene elektroničke evidencije rada, na druge djelatnosti osim digitalnih radnih platformi. Zakon je upućen u saborsku proceduru, a daljnji koraci ovise o raspravi i odlučivanju zastupnika.