Mirovine u Hrvatskoj nakon velikih promjena: koliko iznose sada i što se očekuje u 2026.

Mirovine u Hrvatskoj ušle su u 2026. godinu nakon jedne od važnijih promjena mirovinskog sustava posljednjih godina. Tijekom 2025. uveden je novi model usklađivanja, povećana je najniža mirovina, uveden je godišnji dodatak, a dio promjena počeo se snažnije osjećati upravo ove godine.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, aktualna vrijednost mirovine od 1. siječnja 2025. povećana je za 3,03 posto i iznosila je 13,57 eura. Drugo usklađivanje u istoj godini bilo je znatno veće: od 1. srpnja 2025. aktualna vrijednost mirovine povećana je za 6,48 posto, na 14,45 eura.

To znači da je 2025. za umirovljenike bila godina nominalnog rasta mirovina, ali i godina u kojoj je promijenjen način na koji se buduća povećanja računaju. Novi model usklađivanja veže se uz kretanje plaća i potrošačkih cijena, pri čemu se koristi omjer 85:15 prema povoljnijem pokazatelju.

U praksi to znači da će mirovine u razdobljima snažnijeg rasta plaća više pratiti plaće, a u razdobljima jačeg rasta cijena više pratiti inflaciju. Time se pokušava bolje zaštititi vrijednost mirovina, ali i smanjiti jaz između primanja umirovljenika i zaposlenih.

HZMO: “Promijenjena je formula usklađivanja mirovina tako da se stopa usklađivanja mirovina utvrdi kao zbroj stope promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 85:15, ovisno o tome što je povoljnije.”

Na kraju 2025. godine HZMO je evidentirao 1.228.747 korisnika mirovina, uz prosječni iznos od 626,22 eura. Kod korisnika bez međunarodnih ugovora prosjek je bio viši i iznosio je 706,33 eura. Važno je napomenuti da su ti prosinački podaci uključivali i godišnji dodatak prikazan na mjesečnoj razini, zbog čega se brojke moraju čitati oprezno.

U 2026. godini mirovine su ponovno usklađene. Aktualna vrijednost mirovine od 1. siječnja 2026. povećana je za 2,68 posto i sada iznosi 14,84 eura. Povećane mirovine isplaćene su u travnju, s mirovinom za ožujak, zajedno s razlikom za siječanj i veljaču.

HZMO: “Mirovine povećane prema novoj aktualnoj vrijednosti isplatit će se u travnju, s mirovinom za ožujak, zajedno s razlikom za siječanj i veljaču 2026.”

Prema najnovijoj dostupnoj statistici HZMO-a za ožujak 2026., odnosno isplatu u travnju, u Hrvatskoj je evidentirano 1.233.928 korisnika mirovina. Prosječna ukupna mirovina svih korisnika iznosila je 641,87 eura.

Kod korisnika mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, bez međunarodnih ugovora, prosječna netomirovina iznosila je 724,98 eura. Njezin udio u prosječnoj netoplaći za veljaču 2026. bio je 47,5 posto. To pokazuje da su mirovine porasle, ali i da prosječna mirovina i dalje ostaje ispod polovice prosječne plaće.

Još jasniju sliku daje podatak o starosnim mirovinama. Prosječna ukupna starosna mirovina za korisnike koji su pravo ostvarili prema ZOMO-u, bez međunarodnih ugovora, iznosila je 717,47 eura. Za one s 40 i više godina mirovinskog staža prosječna starosna netomirovina bila je znatno veća i iznosila je 1.026,59 eura.

Razlika između tih iznosa pokazuje jedan od glavnih problema hrvatskog mirovinskog sustava: visina mirovine snažno ovisi o duljini staža i visini plaća tijekom radnog vijeka. Umirovljenici s dugim radnim stažem i stabilnim uplatama imaju osjetno bolje mirovine, dok oni s kraćim stažem ostaju znatno ranjiviji.

HZMO za ožujak 2026. navodi da prosječan mirovinski staž ukupnog broja korisnika prema ZOMO-u iznosi 32 godine, dok je prosječna dob korisnika 73 godine. Kod korisnika koji su pravo na sveukupnu starosnu mirovinu ostvarili u 2026. godini prosječan staž iznosi 33 godine, a prosječna dob 63 godine.

Jedna od najvažnijih novosti iz 2025. je godišnji dodatak na mirovinu. Vlada je za prvi dodatak najavila šest eura po godini staža, što je za prosječnog korisnika značilo oko 171 euro. Za razliku od ranijih jednokratnih isplata, godišnji dodatak postao je dio sustava i trebao bi se isplaćivati svake godine.

Ministarstvo rada: “Godišnji dodatak je sustavno pravo za sve umirovljenike. Njegova visina ovisi o broju godina mirovinskog staža.”

Za umirovljenike s nižim primanjima važna je i promjena najniže mirovine. Ona je povećana sa 103 na 106 posto aktualne vrijednosti mirovine, a od 1. siječnja 2026. najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža iznosi 15,73 eura. To ne rješava sve probleme najugroženijih umirovljenika, ali im donosi nešto višu osnovicu.

Promjene se odnose i na pojedine skupine korisnika. Majkama se za svako rođeno ili posvojeno dijete priznaje 12 mjeseci dodanog staža, umjesto ranijih šest mjeseci. Time se pokušava smanjiti razlika između mirovina žena i muškaraca, jer žene često imaju kraći ili isprekidaniji radni staž.

Od 2026. primjenjuju se i promjene za dio prijevremenih starosnih mirovina, invalidskih mirovina i mogućnosti rada uz mirovinu. Korisnicima koji ispunjavaju uvjete omogućeno je povoljnije određivanje pojedinih prava, a širi se i mogućnost rada uz isplatu dijela mirovine.

Što se može očekivati u budućnosti? Prvo sljedeće važno pitanje bit će usklađivanje od 1. srpnja 2026. Točan postotak još nije moguće pouzdano navesti jer ovisi o službenim podacima o rastu plaća i potrošačkih cijena. Ako plaće nastave rasti, novi model mogao bi ponovno donijeti osjetnije povećanje. Ako inflacija bude snažnija, u formuli bi veći značaj moglo imati kretanje cijena.

Druga važna točka bit će godišnji dodatak koji se isplaćuje u prosincu. Vlada svake godine treba odrediti vrijednost dodatka po godini staža, najkasnije do kraja listopada. Za 2025. iznos je bio šest eura po godini staža, ali iznos za 2026. tek treba biti potvrđen.

Unatoč rastu, mirovine u Hrvatskoj i dalje ostaju osjetljiva socijalna i ekonomska tema. Nominalni iznosi su viši nego prije, ali stvarni standard umirovljenika ovisit će o cijenama hrane, energije, stanovanja i zdravstvenih troškova. Za mnoge građane ključno pitanje nije samo koliko je mirovina porasla, nego koliko se s njom zaista može kupiti.

Dugoročno, hrvatski mirovinski sustav ovisit će o tri velika faktora: rastu plaća, broju zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika i duljini radnog staža budućih generacija. Ako se broj zaposlenih poveća, a plaće nastave rasti, pritisak na sustav bit će manji. Ako se demografski problemi nastave, mirovinski sustav ostat će pod stalnim pritiskom.

Zbog toga se 2026. može promatrati kao prijelazna godina. Umirovljenici već vide učinke dijela zakonskih promjena, ali tek će iduća usklađivanja i prosinačni dodatak pokazati koliko će novi model doista pomoći u zaštiti standarda starijih građana.