U Ženevi počelo suočavanje BiH i Hrvatske zbog Trgovske gore

U Ženevi je pred Komitetom Espoo konvencije o prekograničnom zagađenju počelo suočavanje Bosne i Hercegovine i Hrvatske zbog planiranog odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. Riječ je o lokaciji u Hrvatskoj, nekoliko stotina metara od granice s BiH i u blizini Novog Grada, što Sarajevo osporava zbog mogućeg prekograničnog utjecaja.

Hrvatska planira ondje skladištiti niski i srednje radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško te otpad iz bolnica, industrije i vojske. U zoni potencijalnog utjecaja, kako je navedeno, nalazi se oko 250 tisuća stanovnika BiH. Sabor Hrvatske je u prosincu prošle godine po hitnom postupku donio zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, čime je otvoren put za početak odlaganja.

Pred Komitetom Espoo konvencije održano je suočavanje zbog prijave koju je BiH uputila navodeći da je Hrvatska prekršila međunarodnu konvenciju o prekograničnom zagađenju. U delegacijama su bili predstavnici institucija dviju država, stručnjaci za nuklearnu sigurnost, zaštitu okoliša, međunarodno pravo i prekogranične procedure, kao i članovi Ekspertskog tima BiH.

Koordinator Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru Branislav Bojić rekao je da Hrvatska, po njegovoj ocjeni, nije odgovorila na brojna pitanja koja je trebala razjasniti u okviru Espoo konvencije te da nije ispoštovala sve što ta konvencija predviđa. Naveo je i da očekuje da Komitet pokaže punu snagu i vrstu pravnog i međunarodnog pritiska kako bi se osiguralo poštovanje potpisanog, prenosi RTRS.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a Bojan Vipotnik, koji je dio tima, u uvodnom obraćanju je podsjetio da je Hrvatska već poduzela aktivnosti na toj lokaciji, uključujući rušenje i pripremne radove. Istaknuo je i da je problem način na koji je lokacija birana, te da hrvatska strana, kako je rekao, nije uključila BiH u istraživanja niti uzela u obzir nalaze koje je BiH nudila.

Vipotnik je nakon sjednice ocijenio da je suočavanje bilo vrlo uspješno i da se može biti zadovoljan ishodom. Objasnio je da je delegacija BiH prva odgovarala na pitanja koja je ranije dostavio sekretarijat Konvencije, a da je hrvatska strana potom odgovarala na veći broj pitanja i dobila dodatna pitanja od sekretarijata i predstavnika BiH. Prema njegovim riječima, bh. delegaciji nisu postavljena pitanja s hrvatske strane.