Foto: Pixabay
Prema izvješću “Taxing Wages 2026”, porezno opterećenje plaća u Europi značajno se razlikuje od države do države, a najveći porez na dohodak među europskim državama za samce bez djece plaća se u Danskoj, gdje stopa doseže 35,3 posto. Na drugom kraju ljestvice nalazi se Poljska sa 6,6 posto, što pokazuje koliko isti bruto iznos može rezultirati vrlo različitim neto primanjima ovisno o poreznom sustavu.
U analizi se navodi da prosjek za 22 članice Europske unije uključenih u istraživanje iznosi 17,2 posto, dok je prosjek OECD-a nešto niži. Uz Dansku, među državama s višim porezima izdvajaju se Belgija, Finska i Irska, dok su među zemljama s nižim stopama i Češka te Slovačka. Time se potvrđuje da se opterećenje rada unutar Europe kreće u vrlo širokom rasponu.
Izvješće također pokazuje da broj djece može znatno promijeniti poreznu sliku kućanstva. U gotovo svim državama obitelji s djecom plaćaju manje nego samci bez djece, a u nekim slučajevima razlika je vrlo izražena. Primjerice, u Slovačkoj porezna stopa za obitelj s jednim zaposlenim i dvoje djece pada ispod nule, što znači da država kroz porezne olakšice praktički vraća dio novca. Velike razlike za roditelje vidljive su i u Njemačkoj, Luksemburgu i Belgiji, gdje obitelji imaju znatno manje porezno opterećenje nego samci.
S druge strane, u državama poput Estonije, Švedske i Nizozemske gotovo da nema razlike u porezu između samaca i obitelji s djecom. Kod kućanstava u kojima rade oba roditelja porezno opterećenje uglavnom je nešto niže nego kod samaca bez djece, ali više nego kod obitelji s jednim zaposlenim roditeljem. Ekonomisti u analizi navode da progresivni porezni sustavi češće povećavaju poreznu obvezu kućanstvima s dva prihoda.
Stručnjaci pritom upozoravaju da porez na dohodak ne pokazuje cijelo opterećenje rada. U mnogim državama veliki dio troška otpada na doprinose za socijalno osiguranje koje plaćaju i radnici i poslodavci. Danska, primjerice, ima vrlo visok porez na dohodak, ali relativno niske doprinose, dok Francuska ima umjereniji porez uz znatno više socijalne doprinose, što utječe na neto primanja radnika. Analitičari dodaju da pojedine države veći naglasak stavljaju na PDV ili poreze na kapital, dok druge više opterećuju rad, pa usporedba samo jedne porezne stope ne daje potpunu sliku.
Vezane vijesti
