Zašto prvu noć u nepoznatom prostoru često spavamo lošije

Mnogi ljudi poznaju osjećaj: stignu u hotel, apartman ili kod nekoga na noćenje, a san te noći bude plići, isprekidan i kraći nego inače. Znanstvenici takvu pojavu opisuju kao „efekt prve noći”, evolucijski mehanizam zbog kojeg mozak u novom okruženju ostaje oprezniji nego kod kuće.

Prema neurobiološkim istraživanjima, ovaj odgovor nije povezan samo s udobnošću kreveta ili navikom na madrac. Ljudski mozak nepoznati prostor automatski procjenjuje kao potencijalno rizičan, pa tijekom prve noći dio aktivnosti ostaje u stanju pripravnosti. U opisanom mehanizmu desna hemisfera može ući u dublji san, dok lijeva ostaje budnija, kao svojevrsna unutrašnja straža.

Zbog toga sitni podražaji koje u poznatom prostoru gotovo i ne primjećujemo mogu lakše prekinuti odmor. To mogu biti zvuk klima-uređaja, promet izvana, škripa namještaja, drugačiji mirisi ili razina svjetlosti u sobi. Mozak ih tada ne čita kao uobičajenu pozadinu, nego kao signal da treba ostati na oprezu. Kod kuće se isti zvukovi često ignoriraju jer su već prepoznati kao sigurni i poznati.

Stručnjaci naglašavaju da je riječ o privremenom stanju. Već druge noći mozak u pravilu bolje „pročita” prostor kao sigurno okruženje, pa se i mehanizam pojačane budnosti smanjuje, a san vraća u uobičajen ritam. Upravo zato mnogi ljudi nakon jedne lošije noći u novom prostoru drugu noć prespavaju znatno mirnije.

Za ublažavanje tog efekta savjetuje se nekoliko jednostavnih poteza: ponijeti vlastiti jastuk ili predmet s mirisom doma, zadržati uobičajenu večernju rutinu te koristiti čepiće za uši i masku za spavanje ako su podražaji u prostoriji izraženiji. Ti koraci ne uklanjaju uzrok, ali mogu pomoći da se lakše zaspi i da noć bude mirnija. Za one koji često putuju, korisno je znati i da se ovaj obrazac ponašanja smatra dijelom prirodne zaštitne reakcije mozga.