Kardiolozi izdvajaju masnu ribu kao dobar izbor za zdravije srce

Iako ne postoji jedna namirnica koja može sama zaštititi srce, kardiolozi posebno izdvajaju masnu ribu. U tu skupinu spadaju losos, skuša, srdele i pastrva, a upravo se one često navode kao vrijedan dio prehrane koja ide u prilog zdravlju srca.

Kardiovaskularne bolesti i dalje su među vodećim uzrocima smrti, a na rizik od njihova razvoja utječu genetika, obiteljska povijest i životne navike. Prehrana je jedan od čimbenika na koje se može utjecati svakoga dana. Dr. Muzamil Khawaja kaže da prehrana djeluje na gotovo sve procese povezane s razvojem srčanih bolesti, a utječe i na kolesterol, trigliceride, krvni tlak, šećer u krvi i tjelesnu težinu.

Masna riba bogata je omega-3 masnim kiselinama EPA i DHA, koje povoljno djeluju na zdravlje srca. Jedna od njihovih važnijih prednosti je utjecaj na masnoće u krvi, osobito na trigliceride. Omega-3 masne kiseline mogu pomoći u njihovu snižavanju, a povišene vrijednosti povezane su s većim rizikom od srčanih bolesti. Dr. Khawaja navodi i da su visoki trigliceridi neovisan čimbenik rizika za bolesti srca, posebno kod osoba s inzulinskom rezistencijom ili metaboličkim sindromom.

Osim toga, omega-3 masne kiseline poznate su i po protuupalnom djelovanju. Dugotrajni upalni procesi mogu oštetiti stijenke krvnih žila i pridonijeti razvoju ateroskleroze, odnosno nakupljanju naslaga i sužavanju arterija. Redovita konzumacija masne ribe može pridonijeti i održavanju normalnog srčanog ritma te zdravlju krvnih žila. Dr. Rick Snyder pritom podsjeća da riba nije zamjena za lijekove kada su oni potrebni, ali njezino redovito uključivanje u uravnoteženu prehranu može pridonijeti dugoročnom zdravlju srca.

Američko udruženje za srce preporučuje dvije porcije ribe tjedno, posebno masne ribe. Jedna porcija kuhane ribe iznosi oko 85 grama. Kao jednostavan i cjenovno pristupačan izbor navodi se i konzervirana riba, a dr. Khawaja savjetuje da se pri ruci imaju konzervirane srdele ili inćuni, koje se mogu brzo dodati salatama, tostu ili tjestenini.

Kardiolozi savjetuju i da se riba povremeno jede umjesto prerađenog mesa ili hrane bogate zasićenim mastima. Uz to, prehrana s više povrća, voća, cjelovitih žitarica i nezasićenih masnoća, poput onih iz maslinova ulja, te manje prerađenog i crvenog mesa i hrane s puno dodanog šećera, dio je šire brige o srcu. Važni su i redovita tjelesna aktivnost, nepušenje i dovoljno sna. Dr. Khawaja zaključuje da se kardiovaskularni rizik razvija godinama, ali se promjenom navika može znatno smanjiti.