Financijsko-obavještajni odjel Državne agencije za istrage i zaštitu izdvojio je šest najčešćih shema pranja novca u Bosni i Hercegovini, među kojima su osnivanje fiktivnih tvrtki, hakiranje poslovnih e-mailova, porezne utaje i ilegalna trgovina oružjem. U posljednjem izvješću tog odjela opisane su metode kojima su domaći i međunarodni kriminalci tijekom 2025. pokušavali ubaciti nezakonito stečen novac u legalne gospodarske i financijske tokove u BiH.
Među obrascima koje je FOO naveo nalazi se i složenija shema povezana s organiziranim kriminalnim skupinama koje djeluju na području Europske unije i BiH. Prema navodima iz izvješća, te skupine na domaćem tržištu registriraju tvrtke i otvaraju račune u bankama u BiH, a potom ih koriste za primanje novca stečenog poreznim utajama u državama članicama EU-a. Kao osnova za transfere koristi se lažna dokumentacija.
Nakon što novac stigne na račune u BiH, kriminalci ga uglavnom ne podižu u zemlji. Domaće bankovne kartice koriste za pražnjenje računa na bankomatima diljem Europske unije, čime pokušavaju prikriti izvor novca i stvarno vlasništvo nad njim. FOO je dokumentirao i slučajeve zlouporabe službenog položaja unutar institucija u BiH, a prema navodima iz izvješća, visokopozicionirani službenici jedne domaće institucije omogućili su drugim osobama stjecanje protupravne imovinske koristi.
U izvješću se navodi i da je rukovoditelj te institucije u istom razdoblju stekao imovinu velike vrijednosti za koju se sumnja da je povezana s nezakonitim postupanjem, a koja se ogleda u nekretninama i skupocjenom nakitu. Istražitelji su izdvojili i slučajeve u kojima fizičke osobe ostvaruju velike oporezive prihode pružanjem različitih usluga ili prijenosom udjela u tvrtkama, ali ih ne prijavljuju poreznim tijelima. Kako bi prikrili izvor novca, izbjegavaju bankovni sustav i raspolažu gotovinom koju potom ulažu u nekretnine i luksuzna vozila.
Među dokumentiranim slučajevima nalazi se i neovlaštena vanjskotrgovinska trgovina oružjem, vojnom opremom i robom dvojne namjene. Strani državljani, kako navodi FOO, koristili su tvrtku registriranu u BiH za takve poslove protivno domaćim i međunarodnim propisima, a višemilijunsku dobit potom su ubacivali u redovito poslovanje tvrtke ili je isplaćivali na privatne račune za osobne potrebe. Posebnu opasnost za domaće tvrtke, stoji u izvješću, predstavljaju računalne prijevare u kojima kriminalci kompromitiraju poslovnu komunikaciju između dviju tvrtki ili unutar iste kompanije.
Na stvarnim računima i fakturama mijenjaju broj bankovnog računa, zbog čega tvrtke novac uplaćuju na račune u inozemstvu koji pripadaju takozvanim novčanim mulama ili fantomskim tvrtkama. Novac se nakon toga brzo podiže u gotovini ili pretvara u kriptovalute putem internetskih platformi. FOO upozorava da su i dalje zastupljene različite vrste prijevara, krivotvorenje dokumenata, zlouporabe ovlasti, porezne utaje i računalne prijevare na štetu poduzeća iz BiH, a građani BiH i dalje su žrtve međunarodnih prijevara u kojima im se obećava iznenadno nasljedstvo u inozemstvu.
Vezane vijesti
